Pregledni rad
Radikalno desne stranke u bivšim komunističkim državama: izazovi liberalnoj demokraciji ili socioekonomski protest?
Vedran Obućina
; Sveučilišni specijalist komparativne politike Srednje i Jugoistočne Europe, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Gospodarske i društvene krize prilika su za protestne stranke da dignu svoj glas i da se izbore za nove pozicije na političkoj sceni. Mnogi analitičari smatraju da su stranke radikalne desnice dobile zamah upravo na protestima građana protiv globalizacije, ekonomske deprivacije i utjecaja gospodarske krize. Pomnijim proučavanjem radikalizacije politike vidi se da pojednostavljivanje te teze nema naročito čvrsto uporište. U nedostatku jasnih metodologija politolozi i drugi društveni znanstvenici pokušavaju uobličiti teorije zasnovane na empirijskim istraživanjima. Jedan je od čestih teorijskih okvira odnos populističkih stranaka prema socioekonomskom stanju u zemlji. Prema toj tezi, u vremenu globalne krize postotak glasača za radikalne političke opcije raste, većinom iz protesta, a ne antisustavnosti. Ovo izlaganje prati i stanje u Srednjoj Europi, odnosno rezultate ovogodišnjih izbora u Mađarskoj, Latviji i Slovačkoj kao zemljama sa snažnom radikalnom desnicom. Na primjerima tih zemalja nastoji se utvrditi može li se socioekonomska teorija aplicirati ili se radi o većim izazovima liberalnoj demokraciji s krajnjeg desnog pola.
Ključne riječi
radikalno desne stranke; politički sustavi Srednje Europe; protestne stranke; socioekonomski pristupi istraživanju politike
Hrčak ID:
77760
URI
Datum izdavanja:
31.1.2012.
Posjeta: 1.768 *