Izlaganje sa skupa

HRVATSKI POTENCIJALI U SJEMENARSTVU NEKAD I DANAS

Drago Ćorić ; Hrvatsko sjeme
Stanko Krešić ; Hrvatsko sjeme

Sažetak

Organizirano sjemenarstvo u Republici Hrvatskoj prolazilo je kroz
nekoliko faza razvoja. Najintenzivnija proizvodnja sjemena odvijala se
neposredno nakon drugog svjetskog rata. U Hrvatskoj su 1954.g poslovala
svega tri sjemenska poduzeća, na koja su bila vezana 23 Kotarska zadružna
ratarsko-sjemenarska poslovna saveza s 31 sjemenarskom zadrugom i 149
ratarsko sjemenarskih ogranaka. Bilo je malo zadružnih ekonomija i još
manje poljoprivrednih dobara na kojima se proizvodilo sjeme. Veliki
postotak agrarnog stanovništva koje je živjelo jedino od poljoprivredne
proizvodnje, bilo je prinuđeno baviti se uzgojem intenzivnijih kultura, koje
su mu osiguravale veće financijske vrijednosti. Zahvaljujući podneblju i vrlo
vrijednom hrvatskom seljaku u to vrijeme hrvatsko je sjemenarstvo bilo
značajno i u europskim okvirima. Od ukupnog prometa Poslovnog
sjemenskog saveza za razdoblje 1957- 1959., koji je iznosio 5,828 mil. din,
izvoz je bio 1,087 ml. din, a uvoz 616 mil. din. ili 62:38%.
U to vrijeme počinje se uvoziti sjeme visoko rodnih sorata pšenice i
sjeme hibridnog kukuruza. Donošenjem Zakona o udruživanju 1961. godine
dolazi do prisilnog ukidanja poslovnih saveza. To izravno ugrožava
sjemensku proizvodnju i vodi do prestanka rada sjemenara vezanih uz
seljake. Organizirana proizvodnja sjemena krmnog i povrtnog bilja
uglavnom se više nije vratila na selo. Gašenjem sjemenske proizvodnje na
selu, žitaricama, šećernom repom, uljaricama i manje s drugim vrstama
počelo se sjemenariti na društvenom sektoru. Bc Institut i Poljoprivredni
institut Osijek 1986.g. proizveli su 28.807 t sjemena hibridnog kukuruza od
čega se izvan granica bivše Jugoslavije izvezlo 6.711 t. Uz navedene svjetlije
primjere u proizvodnji sjemena nakon Domovinskog rata neorganiziranost
sjemenarstva u Republici Hrvatskoj dovela je u potpunu zavisnost o uvozu
sjemena povrća i krmnog bilja. Potrošnja sjemena trava i djetelina svedena je
na najmanju mjeru jer se sjemena trava potroši više za parkove i sportske
objekte nego za sve livade i pašnjake kojih po statistici ima zajedno više od
1.900.000 ha. Sektoru sjemenarstva nužna je značajna pomoć ako se želi da
opstane i nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Ključne riječi

sjemenarstvo; sjemenarske zadruge; poslovni sjemenski savez

Hrčak ID:

77871

URI

https://hrcak.srce.hr/77871

Datum izdavanja:

20.1.2012.

Posjeta: 1.607 *