Veterinarski arhiv, Vol. 82 No. 2, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Promjene humoralnih i staničnih imunosnih pokazatelja povezane s dobi svinje.
Dalibor Potočnjak
; Clinic of Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Dubravko Kezić
; Department of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Maja Popović
; Department of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Nevijo Zdolec
; Department of Hygiene and Technology of Animal Foodstuffs, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Hrvoje Valpotić
; Department of Animal Nutrition, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia;Division of Biology
Vesna Benković
; Department of Animal Physiology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Gordan Mršić
; Forensic Science Centre “Ivan Vučetić”, Zagreb, Croatia
Ana Kovšca Janjatović
; Department of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Gordana Lacković
; Department of Zoology, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivica Valpotić
; Department of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Sažetak
Slijed razvitka sustavne i lokalne humoralne i stanične imunosti u svinje analiziran je s pomoću dobno ovisnih promjena u razinama serumskih imunoglobulina (Ig), odgovorima limfocita periferne krvi (LPK) na uobičajene mitogene (fitohemaglutin, PHA; konkanavalin A, ConA; poke-weed mitogen, PWM) ili specifični antigen (alogenske LPK u miješanoj kulturi limfocita, MKL), te u obrascima ekspresije/distribucije subpopulacija imunosnih stanica u sluznici crijeva radi utvrđivanja temeljnih imunosnih pokazatelja za procjenu imunosne kompetencije u klinički normalnih svinja. Stoga smo istražili za vrstu specifične fiziološke vrijednostitih pokazatelja u različitih dobnih, odnosno tehnoloških kategorija, koje su uključivale mladu prasad (sisančad i odbijenike) i odrasle svinje (nazimice, krmače i nerastove) držane u uvjetima intenzivnog uzgoja. U neonatalne prasadi utvrđema je najviša razina ukupnih Ig (43,5 ± 4,6 g/L), i ta je vrijednost bila značajno viša (P<0,001) od one u odbijene prasadi (12,1 ± 1,5 g/L). U odraslih svinja, najviša razina ukupnih Ig zabilježena je u krmača (32,0 ± 3,1 g/L) i bila je mnogo viša (P<0,001) od onih utvrđenih u nazimica (25,1 ± 3,5 g/L) i nerastova (21,2 ± 5,0 g/L). Reaktivnost LPK u neonatalne prasadi bila je snižena za 60 - 70% u odnosu na onu zabilježenu u odbijene prasadi bez obzira na primijenjeni stimulator. U odraslih svinja, najjača je reaktivnost LPK, osim na PHA, utvrđena u krmača. Histomorfometrijske analize pokazale su da su CD45RA+, CD45RC+ i IgA+ stanice u dijelovima jejunuma i ileuma značajno brojnije u odbijene prasadi (P<0,05) u usporedbi s vrijednostima u neonatalne prasadi. Dobiveni imunosni pokazatelji na uzorku populacije svinja u Hrvatskoj mogu poslužiti kao temelj za dalja istraživanja njihovog sustavnog i lokalnog (crijevnog) imunosnog odgovora s obzirom na: (I) različitosti među pasminama, (II) utjecaje paragenetičkih činitelja, kao što su uvjeti uzgoja/držanja, način prehrane, te ambijentalni i okolišni stresori, (III) učinke bolesti mikrobne etiologije, posebice onih povezanih s imunosupresijom, kao i na (IV) vrednovanje specifične/nespecifične imunomodulacije.
Ključne riječi
dobno; razina imunoglobulina; reaktivnost limfocita; svinja
Hrčak ID:
78256
URI
Datum izdavanja:
8.3.2012.
Posjeta: 1.456 *