Izvorni znanstveni članak
Vrijeme spomenika. Skulpturalni, arhitektonski, urbanistički i drugi načini obilježavanja Domovinskog rata
Sandra Križić Roban
orcid.org/0000-0002-5672-8418
; Institut za povijest umjetnosti, Zagrebp
Sažetak
Suvremena spomenička baština u prilici je povezati sjećanje s poviješću, materijalizirati recentna događanja na temelju naslijeđena slobodnog razvitka umjetničkih ideja. Spomen-obilježja Domovinskog rata svjedoče o intenzivnom procesu zadržavanja simboličkih modernističkih formi; često se radi o spomenicima koji prisvajaju javni prostor ne ostvarujući nikakvu komunikaciju s okolinom, tretirajući gledatelje kao obične, pasivne promatrače. Njihova brojnost i tipološke karakteristike svjedoče o birokratskom procesu arhiviranja, pa time i institucionaliziranja sjećanja, kojim se ne potiču rješenja koja komuniciraju izravno razumijevanje događaja lišeno monumentalnih spomeničkih gesta. Spomen-obilježja najčešće su riješena kao spomeničke skulpture, dok su arhitektonska, kiparsko-arhitektonska i urbanistička rješenja koja se ne oslanjaju na materijalnost tragova, izravnost bilježenja i vidljivost »slike« poželjniji, no mnogo rjeđi interpretativni princip.
Ključne riječi
spomenik; skulptura; arhitektura; urbanizam; javni prostor; Hrvatska; Domovinski rat
Hrčak ID:
80927
URI
Datum izdavanja:
24.12.2010.
Posjeta: 6.828 *