Ostalo
Prve žene veterinarke
Ivan Katić
Sažetak
Iako su prve veterinarske škole počele izobrazbom 1761 (Lyon) i 1765 (Alfort, Pariz) žene nisu tamo mogle studirati sve do pred kraj 19. stoljeća. Prvih nekoliko žena koje su diplomirale veterinarsku medicinu bile su iz Rusije odnosno Poljske, no čini se da su udajom promijenile prezime te da nisu djelovale kao veterinari zbog toga što su udajom osigurale ekonomsku sigurnost. Rusija naime nije dopuštala da se žene upisuju na medicinske i veterinarske fakultete sve do 1910. godine pa su žene zato veterinu studirale u Francuskoj, a humanu medicinu na medicinskim fakultetima u Zürichu i Ženevi. Jedna Finkinja, koja je u to vrijeme također bila ruski podanik, uspjela se upisati na Veterinarski fakultet u Dresdenu samo zato jer kod prijave njezino ime nije prepoznato kao žensko ime. Slična je situacija bila s A. Cust u Engleskoj. Studentice su nailazile i na druge administrativne i socijalne poteškoće (ženske presvlačionice i WC-i), no to je s vremenom riješeno, naročito nakon što su žene sâme svojom djelatnošću dokazale ravnopravnost s muškim kolegama koji su ih onda i prihvatili. Tako je, na primjer, Agnes Sjöberg, prva žena veterinar u Finskoj, izvela carski rez u kobile još 1944. godine, u doba kada još nije bilo antibiotika. Obitelji su često pokušavale odvratiti žene da postanu „horse doctors“ jer se smatralo da bi ženama bolje odgovarao rad s malim životinjama ili ribama ili da rade kao parazitolozi. Na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu diplomirala je Jelka Bojkić (1932.) koja se bavila laboratorijskim istraživanjima. Danas je postotak studentica na mnogim veterinarskim fakultetima širom svijeta već iznad 50 %, a na nekima i 90 %.
Ključne riječi
međunarodna povijest veterinarstva; žene veterinarke; 19. stoljeće; 20. stoljeće
Hrčak ID:
84036
URI
Datum izdavanja:
21.5.2012.
Posjeta: 5.727 *