Stručni rad
Okrenuti stranicu
Sažetak
U ovom se tekstu razmatraju neka važna pitanja o izgledima kršćanstva u naše doba i u neposrednoj budućnosti u svjetlu razmišljanja nekolicine francuskih autora objavljenih u zajedničkom djelu Kršćani, okrenite stranicu (2002). Član Francuske akademije, filozof i povjesničar Rene Remand razmišlja o onome stoje u kršćanstvu nepromjenljivo i o onome što se mora mijenjati da bi kršćanstvo preživjelo. Povjesničar Jean Delumeau, honorarni profesor na College de France, bavi se istim pitanjem i ističe velike mogućnosti adaptacije kršćanstva tijekom njegove bogate ali i teške povijesti sve do naših dana. Filozof Marcel Gauchet razmatra prirodu religije u povijesti čovječanstva smatrajaći kršćanstvo »religijom izlaska iz religije«. Bitno pitanje koje postavljaju ljudi suvremenog doba jest ono o tome kako religiju živjeti pozitivno, kako misliti Boga kroz ono što je rekao Krist, a to traži snažnu i duboku intelektualnu refleksiju. Daniele Hervieu-Leger stavlja naglasak, sa sociološkoga stajališta, na razmatranje evolutivnih procesa religije u Francuskoj tijekom zadnjih pola stoljeća. Isusovac Paul Valadier promatra te procese na europskoj i svjetskoj razini uravnoteženo važući ono što je u njima pozitivno i ono što čini problem. Naši suvremenici više toliko ne očekuju velike intelektualne sinteze koliko praktičnu životnu mudrost. Pitanje je koliko im ovu posve konkretno daje današnja kršćanska religiozna praksa.
U svjetlu cjelokupnih razmišljanja navedenih autora izlazi daje situacija kršćanstva zabrinjavajuća, a napose položaj Katoličke crkve koja je izložena mnogobrojnim kritikama. Mnogi se više ne obraćaju njoj da bi našli odgovore o smislu života. Oni »pravi život« traže drugdje. Uz to prisustvujemo razvoju mnogobrojnih i vrlo disparatnih vjerovanja. Suvremeni mentalitet afirmira individualnu slobodu privatnog života i osobne savjesti. Pitanja budućeg života nisu danas kao nekad velika pokretačka snaga. Subjektivizam i invidualizam čine da svatko traži svoje vlastito iskustvo i osobnu istinu života. U takvu duhovnom ozračju sekte i neki novi religiozni pokreti, oslanjajući se na čovjekovu potrebu za sigurnošću i neposrednim »terapeutskim« učincima u svakidašnjem životu, to često iskorištavaju nudeći bilo što. Ali i u tako promijenjenom religioznom pejsažu kršćanstvo nije ni prolazna razbibriga, ni preživjela ideologija, ni neka marginalna opcija. Ono ostaje sposobno biti i danas središnjom osi egzistencije. Vjera u Isusa Krista zadržava u onih koji je imaju punu snagu jer znaju da ni neuspjeh ni smrt nemaju zadnju riječ. No oni znaju još nešto: da se i u naše dane, inspirirajući se Evanđeljem, može plodno živjeti po njemu, ali samo ako se siđe na jednu mnogo dublju razinu od one koja prevladava kod većine u odnosima prema njegovoj istini, samomu sebi i drugima. Da ne bi morali definitivno okrenuti veliku stranicu kršćanstva, istinski vjernici morat će bez sumnje brzo okrenuti prašnjave stranice istrošenih navika koje »Radosnu vijest« čine teško shvatljivom današnjim ljudima.
Ključne riječi
religija; kršćanstvo; Crkva; suvremeni svijet; budućnost; kršćani; društvo
Hrčak ID:
84166
URI
Datum izdavanja:
30.6.2004.
Posjeta: 1.594 *