Stručni rad
Geto, kolonija ili narod na putu? Uloga baptista u hrvatskom društvu s posebnim osvrtom na radove Stanleya Hauerwasa i njegovih kritičara
Enoh Šeba
orcid.org/0000-0002-8076-8233
Sažetak
Mogući doprinosi Stanleya Hauerwasa samorazumijevanju baptističkih crkava u Hrvatskoj tema je ovoga rada. Najprije se identificiraju različitosti i sličnosti između ta dva društvena konteksta. Baptističke crkve su tijekom dugoga razdoblja komunizma bile oblikovane paradigmom »geta«, dok Hauerwas, progovarajući iz društvenoga okruženja u kojemu protestantske crkve uživaju značajnu razinu zaštite i potpore, sugerira da bi uloga i svrha crkve trebali biti definirane paradigmom »kolonije«. Unatoč tomu, moguće je tvrditi da i Hauerwas i hrvatski baptisti društva u kojima žive percipiraju kao specifične varijante konstantinovske države. Stoga se Hauerwas, tragajući za odgovorom na pitanje: Što znači biti crkva u takvom društvenom okruženju?, utječe etici vrline. Njegova argumentacija polazi od toga da okupljanje zajednice koja stvara ljude vrlinā, ljude vjerne pripovijesti kršćanskoga sudjelovanja u Božjem ophođenju prema svijetu jest za crkvu njezin poziv. On konstatira da se crkva ne treba zamarati »prevođenjem« svoje poruke i uvjerenja; svijet je taj koji treba steći kredibilitet u odnosu na pripovijest Isusa Krista. U tom smislu, uloga crkve jest prije svega biti crkva, odvojena od svijeta, ali odvojena radi svijeta. Hauerwasovi kritičari ističu da je njegova ovako izložena ekleziologija izložena optužbama za sektaštvo, da je neodrživo zastupati mišljenje da je za vjernike crkva jedina formativna zajednica te da se njegova kruta i jasna diferencijacija između »nas« i »njih«, između »crkve« i »svijeta« naprosto ne podudara sa stvarnošću. U promišljanju svojega identiteta i svoje uloge u društvu baptistima u Hrvatskoj može biti korisno razmatranje Hauerwasove etike. U stvaranju okosnice socijalne etike koristan im može biti njegov naglasak na moralnoj formaciji unutar zajednice vrlinā, a istodobno trebaju imati na umu i njegova ozbiljna promišljanja o crkvama u liberalnim društvima. Međutim, u obzir treba uzeti i njegove kritičare koji istupaju protiv sektaštva i suzdržanosti u dijalogu te ukazuju na odsutnost konstruktivnih, pozitivnih elemenata u Hauerwasovoj etici. U trenutnoj situaciji, nakon dugog razdoblja boravka u paradigmi »geta«, umjesto prihvaćanja Hauerwasove paradigme »kolonije«, baptisti bi u Hrvatskoj trebali usvojiti neku za njih prikladniju paradigmu, poput one »naroda na putu«.
Ključne riječi
društvena etika; vrline; baptisti; Hauerwas; ekleziologija
Hrčak ID:
85045
URI
Datum izdavanja:
20.7.2012.
Posjeta: 1.373 *