Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

GRBOVI SENJSKIH RITTERA VITEZOVIĆA I HERALDIKA U DJELIMA PAVLA RITTERA VITEZOVIĆA

ENVER LJUBOVIĆ


Puni tekst: hrvatski pdf 226 Kb

str. 25-39

preuzimanja: 1.532

citiraj


Sažetak

Autor u članku opisuje poznatu senjsku plemićku obitelj Ritter Vitezović, koja je kao stara viteška plemićka obitelj još od 1365. imala rodoslovlje i grb s plemićkim pridjevkom "von Frendorf", i koja se početkom 16. st. iz Alsasa, gdje je pripadala starom praplemstvu, doselila u Senj. Jedna grana obitelji odlazi u Češku od koje potječe i senjska grana Rittera Vitezovića. U radu je prikazan stari grb obitelji te grb iz grbovnice o dodjeli plemstva i grba iz 1652. godine. Obitelj Ritter je u Senju veoma rano kroatizirala svoje staro prezime i nosila prezime Vitezović. Plemstvo i grb dobili su 15. listopada 1652. godine od kralja Ferdinanda III. u Pragu, a dodijeljeno je Antunu Ritteru Vitezoviću, njegovoj ženi Doroteji, braći Jurju i Ivanu, te sinu Pavlu, koji je te godine rođen. Plemstvo Rittera Vitezovića proglašeno je i potvrđeno na Hrvatskom saboru. Prvi se doselio u Senj Antun Ritter, koji je bio stražmeštar na tvrđavi Nehaj, imao titulu kneza i bio je porkulab u Ledenicama, a sudjelovao je u bitci kod Klisa 1537. Svakako jedan od najistaknutijih članova ove obitelji bio je Pavao Ritter Vitezović, koji je rođen u Senju 12. siječnja 1652., a školovao se u Senju i Zagrebu. Bio je povjesničar, arhivist, heraldičar, kartograf, tiskar, književnik i leksikograf, zastupnik Senja u Ugarsko-hrvatskom saboru u Požunu (Bratislava). Radio je i učio kod kranjskog baruna J. W. Valvasora u Bogenšperku u Kranjskoj. Osim književnosti Pavao Ritter Vitezović bavio se i pomoćnim
povijesnim znanostima, a posebice geneaologijom, heraldikom i sfragistikom. Napisao je zbirku ilirskih grbova pod nazivom (Stematografija ili opis, objašnjenje i rekonstrukcija ilirskih grbova) "Stemmatographia sive armorum Illyricorum delineatio, descriptio et
restitutio", tiskanu u Beču 1701., a drugo izdanje je tiskano u Zagrebu 1702. godine. Vitezović je prvi u Hrvatskoj uveo grboslovno nazivlje na latinskom jeziku te odredio značenje boja u heraldici, a za njegovo zanimanje za heraldiku bio je presudan njegov
boravak kod Valvasora u Kranjskoj. U zbirci grofa Marsiglija u Bologni je pronađen Vitezovićev rukopis pod nazivom (Izvorni grbovi ilirskih kraljevstavâ i provincijâ) Regnorum et proviciarum Illyricorum insignia genuina. Utemeljitelj je hrvatske državotvorne ideje i preteča narodnog preporoda kod Hrvata, a također je želio provesti jedinstvo pravopisa i jezika. Zbog golemih zasluga u borbi s Turcima dva puta je odlikovan visokim odličjem Zlatnog carskog viteza (eques aureatus). Bio je utemeljitelj i vlasnik Zemaljske tiskare u Zagrebu, a umro je daleko od domovine i potomaka u
potpunoj bijedi 20. siječnja 1713. u Beču, gdje je i pokopan.

Ključne riječi

Pavao Ritter Vitezović, Senj, grb, plemstvo, tiskara, heraldika, simbolika, bakrorez

Hrčak ID:

86391

URI

https://hrcak.srce.hr/86391

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.705 *