Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj okolišnih čimbenika na dnevnu proizvodnju i kemijski sastav mlijeka istarskih ovaca

Josip Vrdoljak ; MILS - Mljekara Split d.d., Komulovića put 4, 21000 Split, Hrvatska
Marija Špehar
Vesna Pavić
Boro Mioč
Zdravko Barać


Puni tekst: hrvatski pdf 436 Kb

verzije

str. 192-199

preuzimanja: 932

citiraj


Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj stadija i redoslijeda laktacije, veličine legla i sezone janjenja na dnevnu proizvodnju mlijeka te sadržaj mliječne masti i bjelančevina u mlijeku istarske ovce. U tu svrhu korišteno je 9533 zapisa kontrola mliječnosti prikupljenih od 2024 ovce u raz-doblju od listopada 2005. do svibnja 2009. godine. Dnevna količina proizvedenoga mlijeka te sadržaj mliječne masti i bjelančevina u mlijeku utvrđeni su redovitim mjesečnim kontrolama mliječnosti, primjenom AT4 metode. Stadij laktacije opisan Wilmink-ovom krivuljom statistički je značajno(P<0,001) utjecao na sva istraživana svojstva mliječnosti istarske ovce. Najviša korigirana prosječna dnevna količina mlijeka utvrđena je između dvadesetog i tridesetog dana nakon janjenja te se prema kraju laktacije postupno smanjivala. Krivulje kojima su opisane promjene sadržaja mliječne masti i bjelančevina u mlijeku tijekom laktacije bile su suprotnog oblika od onog utvrđenog za dnevnu količinu proizvedenoga mlijeka. Redoslijed laktacije statistički je značajno (P<0,05) utjecao na promjenu dnevne količine mlijeka i sadržaja bjelančevina u mlijeku, ali ne i na sadržaj mliječne masti. Najviše korigirane prosječne vrijednosti dnevne količine mlijeka i sadržaja bjelančevina u mlijeku utvrđene su u ovaca u trećoj laktaciji. Veličina legla statistički je značajno utjecala na dnevnu proizvodnju mlijeka te na sadržaj mliječne masti u mlijeku (P<0,05). Ovce s dvoje ojanjene janjadi prosječno su dnevno proizvele više mlijeka s nižim sadržajem mliječne masti od ovaca s jednim janjetom. Isto tako utvrđena je razlika u dnevnoj proizvodnji i kemijskom sastavu mlijeka (P<0,001) obzirom na sezonu janjenja. Najviša korigirana prosječna dnevna proizvodnja mlijeka utvrđena je u ovaca ojanjenih tijekom prosinca odnosno u studenom u prvoj godini istraživanja, dok su najnižu prosječnu dnevnu proizvodnju mlijeka imale ovce ojanjene u veljači.

Ključne riječi

istarska ovca; negenetski čimbenici; količina mlijeka; mliječna mast; bjelančevine

Hrčak ID:

86915

URI

https://hrcak.srce.hr/86915

Datum izdavanja:

25.9.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.296 *