Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

USPOREDBA POKAZATELJA AEROBNOG ENERGETSKOG KAPACITETA DOBIVENIH RAZLIČITIM PROTOKOLIMA OPTEREĆENJA U TRKAČICA

Lucija Kolić ; Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Vesna Babić orcid id orcid.org/0000-0001-9849-2389 ; Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Davor Šentija ; Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 112 Kb

str. 17-23

preuzimanja: 1.781

citiraj


Sažetak

Cilj istraživanja bio je usporediti parametre
aerobnog kapaciteta, izmjerene pomoću dva testa
progresivnog opterećenja na pokretnom sagu različitog
trajanja u trkačica. Deset trkačica različitih disciplina
podvrgnute su dvama progresivnim testovima opterećenja
do iscrpljenja na pokretnom sagu (ST: porast brzine saga 1
kmh /min; KT: porast brzine saga 1 kmh /30 s).
spiroergometrijski podaci usrednjeni su na
vremenski period od 30 s, te je drugi ventilacijski
(anaerobni) prag (P) određen metodom.
Postignuta maksimalna brzina trčanja (v : 17,1±1,4
km/h; v : 19,4±1,2 km/h) kao i brzina trčanja pri P(v :
12,3±1,5 km/h; v : 13,8±1,5 km/h) značajno su se
razlikovale između protokola (p<0.05), tj. v i v bile su
obrnuto proporcionalne ukupnom trajanju testa, odnosno
duljini trajanja pojedinog stupnja opterećenja.
Maksimalna frekvencija srca bila je značajno niža u KT
testu (FS : 194,9±6,8/min, FS : 190,4±6,0/min;
p=0,03) što se može pripisati inerciji kardiovaskularnog
sustava, dok se FS pri P nije značajno razlikovala između
protokola (FS : 178,2±8,7/min, FS : 175,2±10,9/min;
p>0,05). Maksimalni primitak kisika nije se razlikovao
između testova (VO : 52,6±4,9 ml/kg, VO :
53,9±6,2 ml/kg; p>0.05), dok pri P, iako mala, razlika u
primitku kisika bila je statistički značajna (VO :
45,6±5,2 ml/kg, VO : 47,7±5,2 ml/kg; p=0.03).
Korelacijskom analizom utvrđena je visoka povezanost
između svih parametara dvaju primijenjenih protokola (r
= 0.77-0.96, p<0.05), izuzev respiracijskog kvocijenta
(RQ) pri P i pri maksimalnom opterećenju (r=0.01-0.52,
p>0.05). RQ nije se razlikovao između testova pri P
(RQ : 0.98±0,04, RQ : 0,96±0,08; p>0.05), niti pri
maksimalnom opterećenju (RQ : 1.20±0,09, RQ :
1,25±0,11; p>0.05). Nešto niže vrijednosti RQ u odnosu
na vrijednosti opisane u trkača muškog spola mogu se
objasniti većim udjelom lipolize u žena uslijed razlika u
hormonalnom statusu. Rezultati istraživanja ukazuju da je
pri usporedbi rezultata progresivnih testova opterećenja
potrebno voditi računa o značajkama primijenjenog
protokola, odnosno duljini trajanja testa.

Ključne riječi

trčanje; aerobni kapacitet; anaerobni prag; progresivni test opterećenja

Hrčak ID:

87701

URI

https://hrcak.srce.hr/87701

Datum izdavanja:

10.7.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.149 *