Acta Adriatica, Vol. 53 No. 2, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Sastav i raspodjela zooplanktona duž obalnih i otvorenih voda Albanije (južni Jadran) u kasno proljeće
Marijana MILOSLAVIĆ
; Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska
Davor LUČIĆ
; Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska
Jakica NJIRE
; Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska
Barbara GANGAI
; Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska
Ivona ONOFRI
; Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska
Rade GARIĆ
; Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska
Marko Žarić
; Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska
Fundime MIRI OSMANI
; Centar za proučavanje flore i faune, Fakultet prirodnih znanosti, Sveučilište u Tirani, Albanija
Branka PESTORIĆ
; Institut za biologiju mora, Kotor, Crna Gora
Enkeleda NIKLEKA
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Tirani, Albanija
Spase SHUMKA
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Tirani, Albanija
Sažetak
Po prvi put su prikazani sastav, abundancija i vertikalna struktura mikro- i mezozooplanktona u albanskim obalnim i otvorenim vodama. Istraživanje je obavljeno na šest postaja duž 75 km dugom transektu od šelfa do kontinentskog slaza. Najbrojniji predstavnici mikrozooplanktona su bili kopepodni naupliji (maksimum: 39 ind. L-1), iza kojih su slijedili kalanoidni i ciklopoidni
kopepoditi. Od 14 zabilježenih vrsta tintinida, najbrojnija je bila vrsta Tintinnopsis radix, nađena od površine do 50 m dubine. Sastav zajednice mezozooplanktona obalnog i otvorenog mora u skladu je s prijašnjim istraživanjima južnog Jadrana. Kopepod Oithona similis bila je dominantna vrsta na svim istraživanim postajama. Na plićim postajama slijede je vrste Oithona plumifera, Acartia clausi, Paracalanus parvus, Oithona nana i cyclopoida-oncaeids, a u otvorenim vodama vrste Clausocalanus pergens, Oithona plumifera i Oithona nana. Bioraznolikost mezozooplanktona značajno raste od obale prema otvorenom moru. Nasuprot tome, najveća gustoća mezozooplanktona (2286 ind. m-3) zabilježena je na najplićoj postaji. Prisutnost karakterističnih vrsta tintinida i kopepoda otvorenog mora na obalnim postajama ukazuju na utjecaj struja otvorenog mora za vrijeme ovog istraživanja. Naši rezultati ukazuju da povećani upliv slatke vode nije znatno utjecao na gustoću zooplanktonskih populacija čak i na plitkim postajama gdje je prodor slatke vode u površinskim slojevima osobito izražen.
Ključne riječi
mikrozooplankton; mezozooplankton; bioraznolikost vrsta; Sredozemno more
Hrčak ID:
94351
URI
Datum izdavanja:
1.12.2012.
Posjeta: 2.195 *