Synthesis philosophica, Vol. 27 No. 1, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Ekološko poricanje: zašto ne uspijevamo izmijeniti prakse ugrožavanja okoliša
Tomaž Grušovnik
; University of Primorska, Scientific and Research Centre of Koper, Koper, Slovenia
Sažetak
Unatoč dostupnim podacima o ljudski uzrokovanom ugrožavanju prirode, velik dio javnosti i dalje odbija vjerovati da okoliš pati zbog naših aktivnosti. To odbijanje vjerovanja, u paru s nedostatkom ekološke motivacije, postalo je tako očito da je privuklo pozornost znanstvenika i psihologa koji ga pokušavaju razmotriti iz raznih perspektiva. Primjerice, nevjerovanje u klimatske promjene teško je objasniti bez pozivanja na mehanizam koji se najbolje može opisati kao »ekološko poricanje«. Analiza pokazuje da ljudi mogu biti skloni negiranju antropogenog uništavanja okoliša zato što njihovi osobni identiteti, kao i potraga za smislom njihovih života, ovisi o konzumerističkom modus vivendiu. Svjesno ili nesvjesno suočeni s dilemom shvaćanja da ovakav životni stil ugrožava život na planetu (kao i njihovu dobrobit te dobrobit njihove djece), i time prihvaćanja posljedica i odgovornosti za promjenu, ili odbijanja vjerovanja da se uništavanje okoliša uopće događa, oni biraju ovu posljednju opciju. Ovaj izbor je također motiviran nedostatkom pouzdanih alternativa na kojima bi se novi, »zeleniji« identiteti mogli izgraditi. Tako je mala vjerojatnost da svaki pokušaj promjene javnog mnijenja o antropogenom uništavanju okoliša, kao i bilo koja strategija koja zagovara naglo prekidanje praksi koje ugrožavaju okoliš, budu uspješni ako ne nude nova uporišta za izgradnju identiteta.
Ključne riječi
ekološko poricanje; socijalna ekologija; psihologija potrošačkog ponašanja; Erich Fromm
Hrčak ID:
94707
URI
Datum izdavanja:
1.10.2012.
Posjeta: 4.074 *