Izvorni znanstveni članak
Suha tvar i bjelančevine mlijeka s obzirom na pasminsku pripadnost i hranidbu krava
Stjepan Feldhofer
; Hrvatska mljekarska udruga, 10000 Zagreb
Goran Vašarević
Sažetak
U cilju upoznavanja stanja i utjecaja hranidbe na kakvoću mlijeka naših krava, posebice bezmasne suhe tvari i bjelančevina, izvršena su istraživanja na području Like (otkupno područje Mljekare Zadar) na 7 obiteljskih gospodarstava koja su tržno usmjerena na proizvodnju mlijeka. Hranidba krava je neposredno utjecala na visinu mliječnosti krava. Krave svih pasmina davale su manje mlijeka od genetskih mogućnosti. Ipak, i u našim uvjetima krave crno šarene pasmine davale su prosječno više mlijeka, nego smeđe ili simentalske. Najviše bezmasne suhe tvari i bjelančevina imale su u mlijeku krave smeđe pasmine, a mliječne masti krave crno šarene i smeđe. Najnižu mliječnost imale su krave hranjene većom količinom sijena. Poboljšanjem krmnih obroka općenito se poboljšala količina i kakvoća mlijeka. Mlijeko krava koje su davale više mlijeka sadržavalo je manji postotak mliječne masti, bjelančevina i suhe tvari. Poboljšavanjem krmnih obroka povećavao se i sadržaj ovih sastojaka što znači daje zajednički uzrok slaba hranidbena vrijednost i neizbalansiranost krmnih obroka. Postotak mliječne masti i bjelančevina nije uvijek pokazivao neposrednu povezanost, jer svaki od ovih sastojaka ima i svoj specifični način stvaranja. Bezmasna suha tvar mlijeka iznosila je kod istraživanih krava prosječno 8,72-8,93%, bjelančevine 3,38-3,61%, a mliječna mast 4,02-4,53%). U vrijeme istraživanja krave su davale prosječno 13,2-21,41 mlijeka na dan. Pretragama uzoraka mlijeka, jutarnje i večernje mužnje, nisu ustanovljene značajnije razlike u količini mlijeka i mliječnih sastojaka, osim ako je značajnije skraćeno vrijeme između dvije mužnje, zbog čega se smanjuje količina mlijeka i povećava postotak mliječne masti. Postotak bezmasne suhe tvari i bjelančevina nije se značajnije razlikovao u uzorcima jutarnje i večernje mužnje, osim kod jednog gospodara (br. 4) s kravama smeđe pasmine koje su dobivale u krmnom obroku 6,5 kg sijena, 15 kg sjenaže i 7 kg smjese krepkih krmiva. U ovom slučaju večernje mlijeko je imalo više bezmasne suhe tvari i bjelančevina.
Ključne riječi
pasmine goveda; suha tvar; mast i bjelančevine mlijeka; metabolizam u stvaranju mlijeka
Hrčak ID:
94835
URI
Datum izdavanja:
7.8.1998.
Posjeta: 2.753 *