Prethodno priopćenje
Prilog poznavanju bosanskih 'hanapa'
Arijana Koprčina
; Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
Sažetak
U članku se analiziraju tri srebrne zdjelice za piće poznate pod nazivom hanap, kojim su francuski izvori nazivali plitku široku zdjelicu za piće, a koju domaći izvori nazivaju čaša. Zdjelice su vjerojatno radovi dalmatinskih majstora, a po svoj su prilici bile namijenjene prostoru dalmatinskog zaleđa i Bosne. Malobrojni do danas objavljeni radovi na tu temu nisu bili usmjereni na funkciju takvih predmeta, čestih u popisima inventara i depozita bosanske vlastele u 14. i 15. stoljeću, koji se pojavljuju i u inventarima dalmatinskoga građanstva. Čaša s motivom Jaganjca Božjeg ovdje se prvi puta objavljuje i uspoređuje s primjerkom iz franjevačkog samostana u Fojnici i s čašom iz Muzeja za umjetnost i obrt. Treći primjer izdvaja se svojim ranim ćiriličnim natpisom, koji je ovdje prvi puta interpretiran i koji upućuje na vezu s Crkvom bosanskom. Rad će povezati zlatarstvo dalmatinskih majstora i njihove utjecaje na prostor Bosne i Hercegovine i dalmatinskog zaleđa koji je tradicionalno prihvaćao utjecaje majstora iz dalmatinskih gradova.
Ključne riječi
hanap; zlatarstvo; bestijarij; srednjovjekovna kultura; ćirilica; Crkva bosanska; stećci
Hrčak ID:
95883
URI
Datum izdavanja:
22.12.2011.
Posjeta: 1.331 *