Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

Između memorije i zaborava: Jasenovac kao dvostruko posredovana trauma

Ana Kršinić Lozica ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski muzej arhitekture


Puni tekst: hrvatski pdf 735 Kb

str. 297-308

preuzimanja: 858

citiraj


Sažetak

Tema novog postava Memorijalnog muzeja u Jasenovcu podijeljena je na dvije problemske skupine koje se djelomično preklapaju, a koje se svode na osnovni problem odnosa reprezentacije i traume. Jednu problemsku skupinu čini muzealizacija i spomeničko obilježavanje mjesta holokausta ili genocida, a drugu odnos muzeološke i spomeničke prakse prema socijalističkoj prošlosti. Prva problemska skupina – obilježavanje mjesta na kojem se dogodio traumatični događaj i formiranje muzejske zbirke na zločinu – suočava se s raznorodnim problemima. Pitanje (ne)mogućnosti svjedočenja i posljedice institucionalizacije sjećanja isprepliću se s interakcijom historiografije i fikcije u prenošenju traumatičnog događaja, ulogom različitih segmenata postave (historiografskog, arhitektonskog, dizajnerskog), umjetničkih djela i spomen-obilježja u posredovanju traume (trauma), kao i s odnosom muzealizacije i komemoracije prema (re/formiranju) kolektivnog identiteta i kolektivnog pamćenja.
Druga pak problemska podskupina nije na prvi pogled toliko uočljiva, ali ipak je prisutna u novoj postavi jasenovačkog muzeja i odnosi se na smjenu reprezentacijskih paradigmi i utjecaja kulturnih politika na obilježavanje socijalističke prošlosti. Riječ je o metamuzeološkoj i metahistoriografskoj temi koja obuhvaća promjenu muzeoloških praksi i preispisivanje povijesti, karakterističnu za postsocijalističke zemlje. Dijakronijsko sagledavanje smjene reprezentacijskih paradigmi i usporedba retorike izložbenih postava i spomenika u različitim društvenim/ političkim/gospodarskim sustavima potrebni su da bi se vidjelo pripadaju li te reprezentacijske paradigme širim kulturnim paradigmama, modernizmu i postmodernizmu, i do koje se mjere smjena izložbenih postava može objasniti tim širim kulturnim paradigmama. Analizom načinā na koje kolektivni identitet, mehanizmi sjećanja i odnos prema prošlosti utječu na muzeološke i spomeničke reprezentacije traume sagledavaju se promjene izložbenih postava u jasenovačkom muzeju.

Ključne riječi

kolektivna memorija; lieux de memoire; lakune; trauma; reprezentacija; Jasenovac; muzejska postava

Hrčak ID:

95906

URI

https://hrcak.srce.hr/95906

Datum izdavanja:

22.12.2011.

Posjeta: 1.476 *