Pregledni rad

TEHNOLOGIJE HVATANJA I ZBRINJAVANJA UGLJIKOVOG DIOKSIDA

Veronika Haramija ; KONČAR - Institut za elektrotehniku d.d., Fallerovo šetalište 22, 10000 Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Posljedica povećanja upotrebe fosilnih goriva i industrijske proizvodnje u prošlom stoljeću bila je povećanje koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi zbog čega je došlo do učinka staklenika i globalnog zatopljenja. Dugoročna rješenja za smanjenje koncentracije CO2 u atmosferi su povećanje udjela alternativnih izvora u proizvodnji električne energije, povećanje učinkovitosti proizvodnje i pretvorbe energije, upotreba alternativnih goriva u energetskim postrojenjima, povećanje učinkovitosti uređaja i drugi načini smanjenja zahtjeva za energijom, kao i upotreba otpadnog CO2 za povrat energije, kao reagensa ili sirovine. Budući da su koncentracije CO2 u atmosferi na alarmantno visokoj razini, osim raznih mjera smanjenja emisija CO2, potrebne su i mjere za njegovo uklanjanje iz atmosfere. Zajednički naziv za sve postupke vezane uz izdvajanje CO2 iz dimnog plina, transport i trajno skladištenje duboko u podzemlju jest Hvatanje i skladištenje ugljika (HSU, eng. Carbon Capture and Storage, CSS). Tri su glavne komponente CCS procesa: hvatanje, transport i skladištenje (zbrinjavanje). One uključuju izdvajanje CO2 od ostalih plinovitih produkata te transportiranje na mjesto pogodno za zbrinjavanje, koje može biti udaljeno od izvora CO2. Sve tri komponente postoje u industrijskoj upotrebi, iako većinom ne u svrhu zbrinjavanja CO2. Potencijalne metode zbrinjavanja uključuju injektiranje u podzemne geološke formacije, injektiranje u dubine oceana ili industrijsko vezivanje u anorganske karbonate. Do sredine 2005. postojala su samo tri komercijalna projekta koja povezuju hvatanje CO2 i geološko zbrinjavanje, a svaki proces izdvoji i uskladišti 1 do 2 Mt CO2 u godini. Treba naglasiti da CCS još nije primijenjen na velike elektrane (npr. 500 MW) na fosilna goriva.
S obzirom da je gotovo 80 % svjetske potrošnje energije vezano za fosilna goriva, jasno je zašto postoji veliki interes za CSS sustave i njihov potencijal da smanje CO2 emisije u sljedećih 100 godina, bilo kao mjere redukcija emisija ili kao mjere uklanjanja iz atmosfere.Svi modeli ukazuju na to da će CCS sustavi teško biti primjenjivi u industriji dok god nema eksplicitne politike koja sustavno ograničava emisije stakleničkih plinova u atmosferu. Zato bi svako novo postrojenje na fosilna goriva trebalo biti projektirano tako da se može implementirati tehnologija za hvatanje i skladištenje CO2.
U ovom radu dan je pregled CCS procesa u komercijalnoj primjeni, procesa u uznapredovaloj fazi istraživanja ili fazi pilot postrojenja, te procesa u fazi laboratorijskog ili teorijskog istraživanja.

Ključne riječi

CO2; hvatanje; skladištenje; tehnologije

Hrčak ID:

96033

URI

https://hrcak.srce.hr/96033

Datum izdavanja:

5.1.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 7.232 *