Izvorni znanstveni članak
STROSSMAYER PROMICATELJ EUROPSKOG JEDINSTVA
Slavko SLIŠKOVIĆ
Sažetak
Josip Juraj Strossmayer rođen je 4. veljače 1815. godine u Osijeku, gdje pohađa osnovnu školu i franjevačku gimnaziju. U šesnaestoj godini ulazi u đakovačko sjemenište. Kao vrstan đak 1833. godine poslan je na studij u Peštu, gdje je iduće godine postigao doktorat iz fi lozofi je. Na Sveučilištu u Pešti nastavio je teološki studij, koji završava 1837. godine i vraća se u Đakovo. Od 1838. do 1840. godine kapelan je u Petrovaradinu, nakon čega je primljen u bečki Augustineum, instituciju u koju dolaze talentirani svećenici iz cijele Monarhije koji su nastavljali studij na Bečkom sveučilištu. Godine 1842. obranio je doktorat iz teologije na temu raskola Istočne i Zapadne crkve. Vrativši se u Đakovo postaje profesor u sjemeništu. U kolovozu 1847. godine imenovan je dvorskim kapelanom i jednim od ravnatelja Augustineuma pa je i revolucionarna
zbivanja 1848. godine doživio u Beču. Apostolski kralj Franjo Josip I. imenovao ga je 18. studenoga 1849. biskupom đakovačkim ili bosanskim i srijemskim. Budući da je papa zbog revolucionarnih nemira boravio izvan Rima, na papinsku potvrdu čekao je više od pola godine. Za biskupa je zaređen u Beču 8. rujna 1850. godine, a u Đakovu je svečano ustoličen 29. dana istog mjeseca. Biskupsko geslo novog biskupa »Sve za vjeru i domovinu« oblikovalo je cjelokupni njegov kasniji rad. Apostolskim administratorom katolika u Srbiji imenovan je 23. rujna 1851. i tu će službu obavljati
do 1897. godine. U Đakovu 1853. godine otvara zavod za školovanje bosanskih franjevaca, koji će djelovati do 1876., kada je pod pritiskom mađarske politike bio zatvoren. Godine 1859. prvi put posjećuje Rim i 1. svibnja utemeljuje zakladu za uzdržavanje Zavoda
sv. Jeronima. Godine 1860. sudjeluje u radu pojačanoga carevinskog vijeća u Beču, zauzimajući se za pravo
naroda na vlastiti jezik, obranu konkordata, federalno uređenje Monarhije i sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zapaženi su njegovi nastupi i na banskim konferencijama i u Hrvatskom
saboru, gdje je bio odlučan pobornik jedinstva hrvatskih zemalja te njihova gospodarskog, kulturnog i prosvjetnog napretka.
Zakladnim pismom 10. prosinca 1860. daruje 50 tisuća forinti za utemeljenje Akademije u Zagrebu, a 10. travnja 1867. godine dvorska je kancelarija biskupa Strossmayera potvrdila pokroviteljem, a Franju Račkoga predsjednikom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Govoreći u Hrvatskom saboru 29. travnja 1861. godine đakovački biskup ističe potrebu osnutka
Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilišnoj zakladi 21. listopada 1866. godine daruje 50 tisuća forinti, a nakon dugih političkih borbi svečano je otvoreno pod imenom Franje Josipa I. 19.
listopada 1874. godine. Godine 1869. i 1870. sudjeluje u radu I. vatikanskog koncila, na kojem je bio zapažen svojim
govorima i predstavkama kao jedan od najvažnijih članova koncilske manjine. Godine 1873. pokreće »Glasnik biskupije Djakovačko-Sriemske«. Svečano otvara Galeriju slika u Zagrebu 9. studenoga 1884. godine, želeći i tom institucijom
Zagreb uzdignuti u kulturnu, znanstvenu, prosvjetnu i političku prijestolnicu Južnih Slavena. Umro je u Đakovu 8. travnja 1905. godine u devedeset i prvoj godini života i pedeset i petoj
upravljanja biskupijom bosanskom ili đakovačkom i srijemskom.
Ključne riječi
J. J. Strosmayer; Katolička crkva; europsko kršćanstvo; politika; Slaveni
Hrčak ID:
9269
URI
Datum izdavanja:
21.12.2005.
Posjeta: 2.453 *