Poslovna izvrsnost, Vol. 6 No. 2, 2012.
Prethodno priopćenje
STVARANJE NEOPIPLJIVE KOCKE: PROCJENA RELEVANTNIH ORGANIZACIJSKIH DIMENZIJA NEMATERIJALNE IMOVINE
Eduardo Tome
; Universidade Lusíada de Famalicão, Vila Nova de Famalicão, Portugal
Miguel Gonzalez-Loureiro
; Faculty of Social Sciences and Communication and School of Forestry Engineering, Universidade de Vigo, Pontevedra, Spain
Sažetak
U 2012. godini, živimo u Eri neopipljivog. Kako bi se razvijale i opstale, organizacije se sve više moraju oslanjati na nematerijalnu imovinu (NI) a sve manje na materijalnu. Međutim, postoji puno neslaganja oko analize nematerijalne imovine između znanstvenika i praktičara. Mišljenja smo da je uzrok neslaganja postojanje previše različitih perspektiva kroz koje se proučava nematerijalna imovina. Mišljenja smo da nam svima nedostaje pozadina svih tih analiza. “Neopipljiva kocka” koju predstavljamo predstavlja upravo pozadinu koja nedostaje. Pitanje koje istražujemo u ovom radu je: Koliko perspektiva možemo koristiti kako bi analizirali nematerijalnu imovinu (1. dio pitanja), te kako možemo provjeriti je li jedna perspektiva važnija od druge (2. dio)? U ovom kontekstu definiramo šest dimenzija za koje vjerujemo da mogu koristiti u analiziranju nematerijalne imovine. Upravljanje znanjem odnosi se na NI i njezine posljedice u ciklusu znanja; intelektualni kapital se odnosi na NI kao na ekonomsku vrijednost temeljenu na znanju, podijeljenu na ljudski kapital, relacijski kapital i strukturni kapital; razvoj ljudskih potencijala odnosi se na NI kao na organizacijsko učenje; ekonomija se bavi mikro i makroekonomskim posljedicama nematerijalne imovine i tržištem NI; socijalna politika se odnosi na ulaganje u NI kao u proizvod sa socijalnim koristima kojim upravljaju socijalni subjekti; te na kraju upravljanje i računovodstvo,
sa staromodnim pogledom na NI u kojem je nematerijalna imovina strateški resurs s mjerljivom vrijednosti za novac. Ostaje pitanje koje glasi: vrednuju li ih organizacije na jednak način? Definiramo i objašnjavamo ovih šest perspektiva (baveći se prvim dijelom pitanja). Također dajemo primjere pitanja koji će se pojaviti u upitniku iz ankete koju planiramo provesti 2012./2013. Odgovori će dati uvid u interes organizacija za svaku perspektivu. Na kraju, usporedit ćemo dobivene rezultate s očekivanim, kako bismo se pozabavili ključnim pitanjem
– zašto nematerijalna imovina još uvijek nije široko prisutna. Vjerujemo da se ovaj rad bavi novim područjem u području analize nematerijalne imovine, kao i u području upravljanja znanjem.
Ključne riječi
nematerijalna imovina; organizacije; vrijednost; perspektive; upravljanje nematerijalnom imovinom
Hrčak ID:
96829
URI
Datum izdavanja:
1.12.2012.
Posjeta: 2.037 *