Izvorni znanstveni članak

Je li se ušlo u trag »Vrhovčevoj Bibliji«?

Alojzije Jembrih ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

U prilogu autor otkriva široj javnosti, dosad neprimijećen, rukopisni prijevod Novoga zavjeta na kajkavskom književnom jeziku. Prijevod je nastao u doba zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca i Tomaša Mikloušića (u prvoj polovici 19. stoljeća). Doduše, na rukopis su već ukazali Rudolf Strohal (1910.) i Vatroslav Jagić (1913.). Obojica spominju i ime prevoditelja. Budući da je riječ o prijevodu Novoga zavjeta na kajkavskome književnom jeziku, kroatiste i hrvatske bibliciste on nije zanimao, jer oni su ipak više bili okrenuti prijevodu Biblije na štokavštini, stoga je do danas taj horvatski (kajkavski) prijevod gotovo široj javnosti (mnogim stručnjacima) nepoznat. U slavistici se uvriježila pretpostavka da je autor spomenuta prijevoda zagrebački kanonik Stjepan Korolija, Vrhovčev savjetnik. No, kako se iz predočena rada razabire, autor je svećenik jaskanskoga kraja, rođen u Vivodini, Ivan Gusić, kojemu je redovničko ime Rupert (bivši benediktinac).
Ovim se radom želi aktualizirati spomenuti prijevod Novoga zavjeta, jer to je plod rada Vrhovčeva »Biblijskoga društva« koje je trebalo prevesti čitavu Bibliju na horvatski (kajkavski) književni jezik. Prema tome, imamo razloga reći, da je rukopis, o kojemu je ovdje riječ, »Vrhovčeva Bib­lija« kojoj se iznova u trag ušlo.

Ključne riječi

Biblija; hrvatski prijevod Biblije; kajkavski književni jezik; Ivan Gusić; Maksimilijan Vrhovac; Tomaš Mikloušić

Hrčak ID:

98057

URI

https://hrcak.srce.hr/98057

Datum izdavanja:

28.1.2013.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 1.688 *