Prethodno priopćenje
KAJKAVSKI JEZIČNI TALOG U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ
Srećko Ljubljanović
; Zagreb
Sažetak
Po doseljenju u novu domovinu, Hrvati su ondje zatekli ranije pristigle Slavene, koji su kao podložnici i saveznici Avara osvajali Balkanski poluotok. Iz povijesnih izvora slijedi da su se - za razliku od Hrvata, koji su govorili čakavski – svi oni služili štokavskim govorima. Njihovi preostali pripadnici uspješno su se inkorporirali u hrvatsko društvo, a prepoznajemo ih po imenima koja počinju sa Slav-.
Međutim, podrobnija analiza pisanih izvora nastalih u doba vladara narodne krvi pokazuje da se upravo na području koje su naselili Hrvati javljaju i nazivi koji ne pripadaju ni štokavštini ni čakavštini, već kajkavsoim jeziku. Budući da se oni javljaju samo tamo gdje su se naselili Hrvati (kajkavizmi su zabilježeni od rijeke Cetine na jugu do otoka Raba na sjevernom dijelu), neophodno je zapitati se kako su se kajkavci našli među čakavcima. Jedino logično objašnjenje jest da se Hrvatima u prodoru na jug, na njihovu putu kroz Slavoniju, pridružio i dio kajkavaca Slavonaca, od kojih se neki nisu ni vratili u Slavoniju.
Ključne riječi
Bela vrata, Belgradum, Belgrad, Berda, Bolec, Budec, Černec, ded; Lugoperščina, Orehova, Stenica (Stinica), Stražišče, Studec, Suviščani, Valec
Hrčak ID:
99487
URI
Datum izdavanja:
31.12.2012.
Posjeta: 1.747 *