Izvorni znanstveni članak
Oblici i posljedice deagrarizacije u našem selu
Vlado Puljiz
; Centar za sociologiju sela, grada i prostora, Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska - Jugoslavija
Sažetak
Prelazak stanovništva iz poljoprivrede u druge djelatnosti posljedica je
razvoja društvene podjele rada. Mnoge aktivnosti koje su se javile u embrionalnom
obliku u autarkičnoj seljačkoj ekonomiji, izdvojile su se u zasebne grane djelatnosti
putem razvoja društvene podjele rada. To dovodi do nastanka tržišta dobara i usluga,
do međuzavisnosti između različitih profesionalnih grupa stanovništva, i do razvitka
gradova kao središta i poticatelja društvenog i gospodarskog napretka.
Robno-novčana privreda stvara u seljaka potrebu za novcem i dopunskom zaradom.
U usporedbi sa Zapadnom Europom, industrijski razvoj u Jugoslaviji bio je
spor i tijekom kapitalističkog razdoblja prije Drugoga svjetskog rata seljaci su mogli
steći dopunsku zaradu samo kao nadničari, iz nepoljoprivrednih sezonskih poslova,
ili zapošljavajući se u drugim zemljama, a rjeđe stalnim zapošljavanjem u industriji
ili u drugim djelatnostima. Pritom su seljaci stalno očekivali kako će se vratiti
na svoju zemlju, nadajući se da će kupiti ili povećati svoj posjed, "razviti svoje gospodarstvo
i unaprijediti proizvodnju. Socijalistička revolucija i poslijeratni razvoj
zemlje doveli su do promjene odnosa seljaka prema zemlji. Kako je zaposlenost u
industriji i nepoljoprivrednim djelatnosti donosila sve materijalne i socijalne prednosti,
seljak je shvatio da on i njegovi potomci bolju budućnost trebaju tražiti izvan
seljačkog gospodarstva. To je dovelo do masovnog napuštanja poljoprivrede: nakon
Drugoga svjetskog rata oko 5,500.000 poljoprivrednika prešlo je u nepoljoprivredne
djelatnosti u Jugoslaviji. U prvo vrijeme taj je prelazak u nepoljoprivredne
djelatnosti imao obilježje izravnog transfera, bez prethodne pripreme, a zadnjih godina
on je indirektan - glavnim kanalom agrarnog egzodusa (deagrarizacije) postalo
je školovanje. Nekvalificirani seljaci gotovo su se prestali zapošljavati u zemlji i
prije svega se zapošljavaju u inozemstvu.
Deagrarizacija je proizvela višestruke posljedice u selu i poljoprivredi: razorila je
demografsku strukturu, stvorila socijalne probleme među nekim kategorijama seoskog stanovništva, i usložila socioprofesionalnu strukturu sela; prostorno regrupiranje
stanovništva dovelo je mnoga sela u nepovoljan položaj spram drugih sela s
razvojnim izgledima; zbog mogućnosti ekstrazarade, stanovnici koji žive na obiteljskim gospodarstvima
pridaju sve manju pozornost poljoprivrednoj proizvodnji te
se sve veći broj individualnih gospodarstava gasi kao proizvodne jedinice.
U zaključku se autor zalaže za kompleksnu demografsku, socijalnu i ekonomsku
politiku koja će ruralna područja štititi od negativnih učinaka deagrarizacije (koji su
sada, zbog dugotrajne kumulacije, izraženiji nego su bili prije), kako ne bi poprimili
šire razmjere i izazvali dublje socijalne i ekonomske potrese.
Ključne riječi
deagrarizacija; oblici deagrarizacije (predindustrijska, industrijalizacija- direktni i indirektni transfer); posljedice deagrarizacije (demografske, socijalne, ekonomske); Jugoslavija
Hrčak ID:
99601
URI
Datum izdavanja:
21.9.2003.
Posjeta: 2.667 *