Izvorni znanstveni članak

Antagonistički učinak triju novih sojeva kvasca, izoliranih s površine voća

Ortansa Csutak ; Department of Genetics, Faculty of Biology, University of Bucharest, 1–3 Aleea Portocalelor, RO-060101 Bucharest, Romania
Tatiana Vassu ; Department of Genetics, Faculty of Biology, University of Bucharest, 1–3 Aleea Portocalelor, RO-060101 Bucharest, Romania
Ionela Sarbu ; Department of Genetics, Faculty of Biology, University of Bucharest, 1–3 Aleea Portocalelor, RO-060101 Bucharest, Romania
Ileana Stoica ; Department of Genetics, Faculty of Biology, University of Bucharest, 1–3 Aleea Portocalelor, RO-060101 Bucharest, Romania
Petruta Cornea ; Faculty of Biotechnology, University of Agronomic Science and Veterinary Medicine-Bucharest, Bd. Marasti 59, RO-011464 Bucharest, Romania

Sažetak

U radu je ispitan antagonistički učinak triju sojeva kvasca Metschnikowia pulcherrima, izoliranih s površine bijeloga grožđa (oznacenih sa SG1 i SG2) i višanja (soj CPM1) uzgojenih u Rumunjskoj, na kvasce, plijesni i bakteriju Escherichia coli. Najbolji su rezultati postignuti pomoću soja SG2, i to spram sljedećih mikroorganizama izoliranih iz okoliša: kvasaca Candida tropicalis OT4 i Candida albicans Cs, te plijesni Botrytis cinerea BCS i BCF1. Dodatkom 2 %-tne sode bikarbone ili 1 i 2 %-tnog kalcijevog klorida održan je ili čak pojačan antimikrobni učinak sojeva SG1 i SG2, dok se aktivnost soja CPM1 nije promijenila. Antimikrobni su testovi otkrili četiri tipa kolonija sojeva SG1, SG2 i CPM1, koje su nakon imobilizacije željeza pri sličnim uvjetima različito obojale podlogu. Antifungalna aktivnost i proizvodnja pigmenata povećali su se na temperaturi od 25 °C, pri čemu je najveće područje obojenja dobiveno pomoću soja SG2, koji je uzrokovao promjene u rastu micelija i klijanju konidija plijesni Botrytis. Kompeticija za željezom glavni je mehanizam antagonističkog učinka kvasaca, pa se dodatkom željezovog klorida antagonistička aktivnost smanjila, ili je sasvim nestala. Smanjenje antifungalne aktivnosti kvasaca uslijed zagrijavanja ili proteolize navodi na zaključak da je aktivna komponenta kvasca protein. Inhibicijska aktivnost supernatanta bila je manja, što znači da aktivnost kvasaca ovisi o staničnom mehanizmu. Sojevi SG1 i SG2 djelovali su sinergistički, no u prisutnosti soja CPM1 aktivnost se smanjila, zbog čega je zaključeno da soj CPM1 sadržava spojeve koji inhibiraju aktivnost kvasca.

Ključne riječi

antagonistički učinak; Metschnikowia pulcherrima; mehanizam antifungalnog djelovanja; pojačanje antimikrobnog učinka; biokontrola

Hrčak ID:

99749

URI

https://hrcak.srce.hr/99749

Datum izdavanja:

29.3.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.551 *