Izvorni znanstveni članak
FRANJEVCI U SLAVONIJI I PODUNAVLJU U VREMENU KASNOG JOZEFINIZMA
Franjo Emanuel HOŠKO
Sažetak
Mađarski povjesničari ističu da povijest jozefinizma u ugarskom dijelu Habsburške monarhije, kojem je pripadala i banska Hrvatska, završava sa smrću cara Josipa II. jer je on prije smrti opozvao svoje najvažnije administrativne reformne uredbe. Ta tvrdnja ipak nije točna ako se slijedi život redovnika općenito u prvoj polovici 19. st., a franjevaca na području Slavonije I Podunavalja napose. Po zakoniku franjevačke Provincije sv. Ivana Kapistranskoga, djelu Grge Čevapovića (1786.-1830.) Statuta municipalia (Budae 1829) je očito da u razdoblju kasnog jozefinizma Monarhija nije izmijenila u svom ugarskom dijelu temeljne jozefinističke uredbe prema
Crkvi premda je realno ublažila neke zahtjeve programa svog cezaropapizma. U odnosu prema redovnicima i nadalje su ostali na snazi temeljni jozefinistički zakoni: nexus passivus, tj. Prekid odnosa s vrhovnom upravom i dokidanje redovničke izuzetosti od vlasti biskupa, numerus fixus ili ograničen broj članova i zakon širokog raspona državne kontrole placetum regium. Stoga Čevapovićeva Statuta municipalia priznaju odlukama vladara i države ugled jednog od izvora franjevačkog zakonodavstva; isto priznaju i odlukama mjesnih biskupa, ali izričito teže restauraciji predjozefinističkog franjevačkog zakonodavstva kao jamstva franjevačke obnove nakon što je kruti jozefinizam svojim uredbama gotovo rastočio autentičan način franjevačkog života.
Ključne riječi
Franjevci; Grgo Čevapović; Slavonija; Podunavlje; kasni jozefinizam; Statuta municipalia; crkvena povijest
Hrčak ID:
9652
URI
Datum izdavanja:
15.6.2005.
Posjeta: 2.896 *