Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Znanstveno-tehnološki razvoj i problem istine

Mirko Jakić ; Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Split, Hrvatska
Franjo Sokolić ; Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Split, Hrvatska
Dragan Poljak orcid id orcid.org/0000-0003-1205-4842 ; Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 423 Kb

str. 427-442

preuzimanja: 1.790

citiraj


Sažetak

Prirodoslovna znanost nastoji baviti se fizičkom realnošću koja je neovisna o čovjekovom djelovanju, pa čak i njegovom postojanju. Znanstvena teorija poprima oblik matematičke formulacije koja se odnosi na određene tipove događaja, a iz kojih je moguće dedukcijom predvidjeti specifične događaje. Reduktivna, generalizirajuća tendencija znanosti implicira hod prema suštini prirodnih fenomena, prodiranje ispod tkiva pojavnosti do krajnjih konstituenata tvari, na neki način svodeći biologiju na kemiju, a ovu potom na fiziku. Suvremenim svijetom vlada i ideja o tehnološkom napretku, premda je neizvjesnost u pogledu tehničkih efekata novih tehnologija popraćena s još većom neizvjesnošću u pogledu njenog utjecaja na ljudsko društvo. Na prvi pogled, neminovno se nameće zaključak kako je porast ljudskoga znanja kumulativan i jasno usmjeren prema objektivnoj istini. Dok Popperov falsifikacionizam donekle dopušta postojanje znanstvenog progresa, Kuhnov socijalni relativizam ovoj se ideji u potpunosti suprotstavlja. Neovisno o rezultatima koje je znanost postigla, posebno u vidu tehničkog napretka, pitanje je koliko se ona približava istini. Razvoj suvremene fizike, naročito kroz razvoj kvantne mehanike, doveo je do potpuno novog odnosa prema osnovnim pitanjima filozofije znanosti. Pitanje je nije li nužno napuštanje načela kauzalnosti i lokalnosti. Kauzalnost je napuštena u Kopenhagenškoj interpretaciji, ali je sačuvana u Bohmovoj interpretaciji. Pokusi uz pomoć kojih se provjeravaju Bellove nejednakosti pokazuju nemogućnost izbjegavanja nelokalnosti. Bez obzira na odbijanje Einsteina i drugih velikih znanstvenika da prihvate tu ideju, izgleda da ćemo se morati s njom pomiriti. Kakav je to svijet u kojemu ne vrijedi lokalnost? Što o takvom svijetu uopće možemo reći? To bi značilo da je sve povezano i da sve ovisi o svemu, tj. da moramo napustiti ideju fizikalističkog redukcionizma, na kojemu počiva prirodoslovna znanost, i prihvatiti holizam. Stoga je potrebno promotriti središnje teorijsko-spoznajno pitanje o istini s kritičkoga stajališta suvremene filozofije znanosti, a s obzirom na logički pozitivizam, socijalni relativizam i holizam. Kako tehnologija kao posljedica znanstvenog istraživanja ima ogroman utjecaj na suvremenost, potrebno je ukazati i na utjecaj tehnologije na znanstvenu istinu.

Ključne riječi

razvoj znanosti; porast znanja; Popperov falsifikacionizam; Kuhnov socijalni relativizam; objektivna realnost; pojam istine

Hrčak ID:

100680

URI

https://hrcak.srce.hr/100680

Datum izdavanja:

26.2.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.707 *