Izvorni znanstveni članak
Filozofi i filozofski izvori u Kotruljevićevu spisu o umijeću trgovanja
Davor Balić
orcid.org/0000-0002-4656-6750
; Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Lorenza Jagera 9, HR-31000 Osijek
Sažetak
U spisu o umijeću trgovanja, koji je dovršio 1458. godine i čiji sadržaj možemo doznati iz dosad pronađenih prijepisa koji su objavljeni u trima inačicama (Della mercatura et del mercante perfetto iz 1573.; Il libro dell’arte di mercatura iz 1990.; Libro del arte dela mercatura iz 2009.), dubrovački renesansni mislilac Benedikt Kotruljević raspravljao je i o temama koje pripadaju području filozofije, posebice etici te filozofiji prava i politike. Naime, u spisu je uputio na stajališta grčkih filozofa (Pitagora, Sokrat, Diogen, Platon, Aristotel, Teofrast), rimskih filozofa (Ciceron, Seneka) i srednjovjekovnih filozofa (Augustin, Boetije, Avicenna, Hugo iz Svetog Viktora, Averroes, Toma Akvinac, Jean Buridan). U brojnim slučajevima uputio je i na naslove njihovih djela. Primjerice na djela koja su napisali Aristotel (De anima, Ethica Nicomachea, Politica), Ciceron (De senectute, De re publica), Seneka (Epistulae morales ad Lucilium), Augustin (De doctrina Christiana, De civitate Dei), Boetije (De consolatione philosophiae), Toma Akvinac (Summa theologiae, Commentum in quatuor libros Sententiarum magistri Petri Lombardi) te Jean Buridan (Quaestiones super octo libros Politicorum Aristotelis).
Stajalištima koja je preuzimao odfilozofa, točnije iz filozofskih izvora, Kotruljević je u spisu nasto-jao osnažiti svoje pouke o onakvu trgovanju koje će počivati na etičkim načelima, kao i pouke o tome da se trgovac uvijek mora pridržavati moralnih normi. Zato je raspravljao o, primjerice, odredbama vrline i pravednosti, kao i o trgovčevoj lukavosti, postojanosti, sreći, smirenosti, darežljivosti, umjerenosti, braku i bračnim dužnostima. Zapise o trgovanju koje će se temeljiti na etičkim postavkama i zapise o vrlinama koje moraju obilježavati trgovca, uvrstio je u svaku od četiriju knjiga, što neprijeporno doka¬zuje filozofsku orijentaciju spisa o umijeću trgovanja. Da bi potkrijepio svoj nauk, najčešće se oslanjao na stajališta koja je pripisivao Aristotelu i Tomi Akvincu, pri čemu je najupućeniji bio u sadržaj dvaju Tominih djela: u sadržaj Sume teologije i u sadržaj Tomina tumačenja četiriju knjiga Sentencija Petra Lombardskog.
Ključne riječi
Benedikt Kotruljević; umijeće trgovanja; filozofi; Aristotel; Ciceron; Seneka; Augustin; Toma Akvinac; filozofski izvori
Hrčak ID:
101062
URI
Datum izdavanja:
1.3.2013.
Posjeta: 3.001 *