Izlaganje sa skupa

KONJOGOJSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ - STANJE I PERSPEKTIVA

Mirjana Baban ; Poljoprivredni fakultet Svučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Maja Gregić ; Poljoprivredni fakultet Svučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Nidal Korabi ; Državna ergela Đakovo i Lipik, A. Šenoe 45, Đakovo, Hrvatska
Boris Antunović ; Poljoprivredni fakultet Svučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Sažetak

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u posljednjih nekoliko godina implementiraju se prilagodbe koje će osigurati usklađivanje konjogojstva s važećim europskim propisima. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi i u sektoru konjogojstva, ukupan broj konja se u Hrvatskoj kontinuirano povećava i nastavljaju se pozitivni trendovi u uzgoju. No, iako postoji uzlazni trend, posljedice recesije zasigurno će ostaviti traga i na brojnom stanju konja u Hrvatskoj. U posljednjem desetljeću broj konja pod selekcijskim obuhvatom porastao je za više od 72%. Središnji registar kopitara vodi centralnu bazu podataka o kopitarima i broji 49 registra pasmina konja i 28 registra uzgojnih tipova. Centralna baza podataka s prilagođenim programskim sustavom omogućava obvezno elektronsko pohranjivanje podataka koje propisuje Europska unija, a isto se odnosi i na sustav izdavanja Identifikacijskih dokumenata (putovnica). Hrvatska broji ukupno 22.874 registriranih kopitara, od kojih je 20.041 konja. Omjer broja konja pod selekcijskim obuhvatom prema skupinama iznosi za
toplokrvnjake 39%, za hladnokrvnjake 56% i za ponije 5%. Državne potpore u uzgoju autohtonih pasmina konja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak i međimurski konj) te zaštićenih pasmina (lipicanac i magarci) i dalje su aktivne mjere države kroz nacionalni program ruralnog razvoja. Lipicanci, arapski i engleski punokrvnjaci, trakeneri, haflingeri i gidrani uzgojeni u Hrvatskoj su i međunarodno priznate pasmine. Snažnija uzgojna udruženja, kao i državne ergele samostalno provode uzgojne programe i u potpunosti nose uzgojno selekcijski rad pasmina za koje imaju ovlaštenje resornog ministarstva. Uzgoj autohtonih pasmina konja trebao bi davati prednosti ekološkim principima proizvodnje te je potrebno brendiranje, u cilju nacionalne karakterizacije autohtonosti i kvalitete. Konji se koriste u rekreacijske svrhe, ali su nezamjenjivi dio tradicijskih kulturnih manifestacija i kulturne baštine. Intenzivan je trend razvitka svih oblika konjičkog sporta, koji posljedično uvjetuje i povećanje broja grla i poboljšanje njihove kvalitete, kao i korištenje konja za terapijsko jahanje. Perspektiva uzgoja konja u Hrvatskoj temelji se s jedne strane na jačanju kvalitete sportskih konja kao konkurentnog proizvoda za europsko tržište, te s druge strane na brendiranju autohtonih ekoloških proizvoda.

Ključne riječi

konjogojstvo; konjički sport; Republika Hrvatska

Hrčak ID:

101566

URI

https://hrcak.srce.hr/101566

Datum izdavanja:

25.4.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.368 *