Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

"Živa" i "mrtva" metafora

Jadranka Brnčić orcid id orcid.org/0000-0002-0568-5673 ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 420 Kb

str. 21-36

preuzimanja: 1.641

citiraj


Sažetak

Prije samoga promišljanja odnosa metafore i filozofije, valjalo bi ponovno definirati što metafora jest. Ukoliko ju se razumije na hermeneutičkoj razini, tj. na razini diskursa, problem njezine moći »ponovnog opisivanja stvarnosti« u središtu je pitanja o metafizici. Na tragu Nietzscheovih i Heideggerovih misli o jeziku, u članku se dovode u zrcalni odnos Ricœurovo (hermeneutičko) i Derridino (dekonstrukcijsko) preispitivanje metafore. Potom se otvara moguća rasprava o tomu je li – u situaciji u kojoj filozofijski diskurs radikalno dovodi u pitanje sam projekt metafizike – metafora, s obzirom na svoju inovacijsku i heurističku funkciju, još živa, tj. potentna za stvaranje smisla. Ako se može tvrditi da jest, onda bi valjalo rehabilitirati koncept imaginacije kao svojevrsne tehnike mogućega.

Ključne riječi

metafora; hermeneutika; dekonstrukcija; smisao i referencija; zbilja; imaginacija; Paul Ricœur; Jacques Derrida

Hrčak ID:

101670

URI

https://hrcak.srce.hr/101670

Datum izdavanja:

17.4.2013.

Podaci na drugim jezicima: francuski

Posjeta: 3.359 *