Histria antiqua, Vol. 21 No. 21, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Navisalvia - Spasiteljica Lađe sa svetinjama Majke Bogova
Inga VILOGORAC BRČIĆ
orcid.org/0000-0001-9197-5003
; University of Zagreb Faculty of Arts and Social Sciences Ivana Lučića 3 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Grčki i rimski literarni izvori iznose pojedinosti predaje o prijenosu kulta velike Majke Bogova, frigijske Kibele,
iz Pergama u Rim 204. g. pr. Kr.: Pergamski kralj Atal II. dao je rimskim poslanicima božičine svetinje te su ih ukrcali
u lađu koja je doplovila do Ostije. Ondje je, pak, zapela u pličini ušća Tibera i nije se mogla pomaknuti. Ugledna
matrona Klaudija Kvinta, nepravedno optužena da nije bila čestita te da je počinila prijestup, zamolila je božicu da
čudom dokaže njezinu nevinost te je sama pokrenula lađu. Njezinom su zaslugom Kibeline svetinje sretno stigle u
Rim. Stoga su Rimljani uz Veliku Majku Kibelu štovali i diviniziranu Klaudiju Kvintu koju su nazivali Navisalvijom
(Navisalvia) – Spasiteljicom Lađe. O tome svjedoče tri rimska žrtvenika s posvetom Majci Bogova i Navisalviji.
Klaudija Sintihe posvetiteljica je dva žrtvenika. Na jednom je likovni prikaz lađe s Kibelinim kipom, koju povlači
slavna Klaudijevka. Posvetitelj trećeg žrtvenika je Kvint Nunije Telef, predstojnik kolegija štovatelja Velike Majke.
Oboje posvetitelja bili su oslobođenici istočnjačkog podrijetla. Predaja o Klaudiji Kvinti odrazila se u kronološki posljednjem
zapisu o Kibelinu kultu Grgura iz Toursa (6. stoljeće), a bila je i predloškom nizu svetačkih legendi. Jedna
je vezana uz hrvatski povijesni prostor i prijenos relikvija kalcedonske mučenice Eufemije u Rovinj, a zabilježena je
u pulskom kodeksu iz 15. st.
Ključne riječi
Hrčak ID:
104304
URI
Datum izdavanja:
1.8.2012.
Posjeta: 2.911 *