Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

Sok od jabuke ili sok od jabuka? - gradivni genitiv imenica koje znače voće i povrće

Aida Korajac ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tanja Salak orcid id orcid.org/0000-0002-7551-2524 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 176 Kb

str. 221-236

preuzimanja: 4.361

citiraj


Sažetak

Kada neka imenica znači materiju, ona je nebrojiva pa se gradivni genitiv koristi u jednini. Ako se pak koristi u množini, mijenja se i značenje imenice te imenica postaje brojiva i znači više vrsta istoga. To je jasno razjašnjeno u gramatičkim priručnicima. Ipak, kada je riječ o voću i povrću kao materiji, pojavljuju se i jedninski i množinski oblici u gradivnome genitivu, a množinski oblik u ovome slučaju obično ne znači više vrsta istoga. Ova problematika nije razmatrana u jezičnoj literaturi pa je, za potrebe ovoga rada, proveden upitnik na 44 izvorna govornika i 46 neizvornih govornika koji je težio otkriti zašto i kada se rabe jedninski ili množinski oblici. Na temelju upitnika provedenoga na izvornim govornicima potvrđuje se da je uporaba jedninskoga ili množinskoga oblika uvjetovana semantički, odnosno semantikom imenice koja znači kakav proizvod od voća ili povrća te semantikom glagola koji izražava stanovit odnos prema dotičnome proizvodu. Uz glagole tipa naručiti, voljeti, piti ili jesti češće se koristi jedninski oblik (npr. voljeti sladoled od banane), a uz glagole poput pripremati, kuhati i praviti češće se koristi množinski oblik (npr. praviti pitu od jabuka). Uz imenice sok, sladoled i juha češće se koristi jedninski oblik (npr. juha od mrkve, sok od višnje), a uz imenice kolač, pita i marmelada češće se koristi množinski oblik (npr. marmelada od bresaka). Također je uočeno da su imenice jači determinator nego glagoli. To se vidi na primjerima iz upitnika: kuhati juhu od brokule i pripremati sladoled od jagode. Usprkos glagolima kuhati i pripremati koji su češći s množinskim oblikom, ispitanici su se odlučili za jedninski oblik pod utjecajem imenica juha i sladoled koje su pak češće s jedninskim oblikom. Dakle, može se zaključiti da imenice koje znače prehrambeni proizvod jače uvjetuju gramatičku kategoriju broja gradivnoga genitiva nego glagoli koji znače odnos prema imenici. Upitnik proveden na neizvornim govornicima pokazao je da neizvorni govornici češće koriste jedninske oblike gotovo bez obzira na semantičku uvjetovanost imenicom ili glagolom.

Ključne riječi

gradivni genitiv; voće; povrće; brojivost; semantička uvjetovanost

Hrčak ID:

111210

URI

https://hrcak.srce.hr/111210

Datum izdavanja:

28.12.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.753 *