Izvorni znanstveni članak

Opažanja sjeveroistočno-jadranske bure pomoću satelita TerraSAR-X: rani rezultati

Milivoj KUZMIĆ ; Ruđer Bošković Institute, Division of Marine and Environmental Research, Satellite Oceanography Laboratory, Bijenička cesta 54, 10002 Zagreb, Croatia
Xiao-Ming LI ; German Aerospace Center (DLR), Earth Observation Center (EOC), Remote Sensing Technology Institute (IMF), Oberpfaffenhofen D-82234 Wessling Germany
Branko GRISOGONO ; University of Zagreb, Faculty of Science, Andrija Mohorovičić Geophysical Institute, Horvatovac bb, 10000 Zagreb, Croatia
Igor TOMAŽIĆ ; Ruđer Bošković Institute, Division of Marine and Environmental Research, Satellite Oceanography Laboratory, Bijenička cesta 54, 10002 Zagreb, Croatia
Susanne LEHNER ; German Aerospace Center (DLR), Earth Observation Center (EOC), Remote Sensing Technology Institute (IMF), Oberpfaffenhofen D-82234 Wessling Germany

Sažetak

U radu su prikazani rani rezultati detekcije bure na sjeveroistočnoj strani Jadrana pomoću satelita TerraSAR-X. TerraSAR-X je njemački satelit lansiran 2007. godine koji nosi „phased- array“ radar sintetičke aperture (SAR) s mogućnošću rada uz različite polarizacije i uz više načina snimanja. Povratno zračenje instrumenta SAR može se iskoristiti za određivanje polja vjetra uz prostorno razlučivanje koje ne omogućuje ni jedan drugi instrument. Područja niskih mlaznih struja i zavjetrinske tišine, uzrokovana terenom, posebno su podatni za ispitivanja pomoću instrumenta SAR. Bura - hladan, suh i jak planinski vjetar koji puše iz sjeverno istočnih smjerova na istočnoj strani Jadranskog mora, izaziva spomenuti odziv. Kako je bura primarno zimski vjetar a senjsko područje poznato po čestim epizodama olujne bure, rad je fokusiran na TerraSAR-X scene registrirane tijekom zima 2011. i 2012. godine u širem području približno centriranom na Senj. Nedavno razvijena geofizička modelska funkcija XMOD2 korištena je za određivanje brzine vjetra a WRF model za procjenu njegova smjera. Odabrane TerraSAR scene pokrivaju reprezentativne epizode bure te pokazuju bogatstvo detalja u daljinskim zapisima niskih mlaznih struja i zavjetrinskih struktura koji nastaju na jadranskoj strani Dinarida. Detalji zabilježeni u odzivnom normaliziranom radarskom presjeku uvjerljivo sugeriraju potrebu još boljeg prostornog razlučivanja u numeričkim simulacijama da bi se ispravno modeliralo orografski utjecaj i detalje pripovršinskog polja vjetra. Usporedbe s rezultatima, kako istraživačkog tako i operativnog modeliranja, ukazuju da bi proširenje baždarne baze podataka uzorcima olujnog i orkanskog vjetra moglo poboljšati geofizičku modelsku funkciju.

Ključne riječi

TerraSAR-X; Jadran; bura

Hrčak ID:

115706

URI

https://hrcak.srce.hr/115706

Datum izdavanja:

3.6.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 953 *