Izvorni znanstveni članak
IZ CRKVENE PROŠLOSTI BARBANA (16.-19. STOLJEĆE)
Slaven BERTOŠA
Sažetak
Autor obrađuje niz tema iz crkvene prošlosti ovog istarskog kaštela, a posebice se osvrće na nekoliko prijepisa iz ostavštine Josipa Antuna Batela (1827.-1889.), koji je u Barbanu obnašao dužnost orguljaša zborne crkve, općinskog aktuara i blagajnika te kancelara zborne crkve, a zatim je postao i općinski načelnik. Povjesničar Petar Stanković / Pietro Stancovich Batela je još u mladosti potaknuo na proučavanje spisa i knjiga barbanskog općinskog arhiva u kojem je radio. Prepisujući glavne spise, Batel je prikupio opsežnu građu i počeo pisati Barbansko-rakaljske anale. Surađivao je i dopisivao se s povjesničarom Pietrom Kandlerom, Tomasom Lucianijem i Ivanom Kukuljevićem. Batelova je velika zasluga što su se u prijepisu sačuvali mnogi znameniti spisi iz nekadašnjeg općinskog arhiva (koji je izgorio) i crkvenog arhiva u Barbanu. Vrijednu Batelovu ostavštinu dobio je svećenik Luka Kirac, koji ga je osobno poznavao i koji ju je, u doba fašizma, potajno prenio u Zagreb, te se ona danas nalazi u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Između ostalog, među spomenutim se dokumentima iz ostavštine, nalaze popisi barbanskih kanonika, arcipreta i župnika. Zanimljiv je i dokument o trajnim obvezama kaptola župne crkve Sv. Nikole u Barbanu iz 1738., zatim zapis o kapelama na Barbanštini, u kojima se jednom mjesečno održava misa, popis kapelana čitave župe Barban, za razdoblje od 1750. dalje. Važna je i odluka o iznosu plaće svirača orgulja, koju je 1773. izdala Cattarina Loredan Mocenigo, vlasnica i gospodarica barbansko-rakaljskog feuda te popis barbanskih i rakaljskih bratovština s naznakom prihoda iz 1741.
Ključne riječi
Barban; Istra; crkvena povijest; demografija
Hrčak ID:
11483
URI
Datum izdavanja:
16.6.2004.
Posjeta: 5.868 *