Izvorni znanstveni članak
Regionalizacija hrvatske poljoprivrede za skladno uključivanje u zajedničku poljoprivrednu politiku EU
Ferdo Bašić
orcid.org/0000-0001-8474-4047
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Riječi velikog predšasnika ispod naslova zapisane po osnutku prvog visokog poljoprivrednog učilišta na jugoistoku Europe, na pragu ulaska hrvatske poljoprivrede u krug onodobno naprednih država Europe, u Habsburškoj Monarhiji, ni danas, stoljeće i pol nakon najburnijeg razdoblja u povijesti Starog kontinenta, ne samo da nisu izgubile već dobivaju na aktualnosti. Suvremenim riječima bi se reklo kako nije u pitanju putovanje od dvora do dvora već ono čemu već svjedočimo: pad vlastite proizvodnje i ovisnost o uvozu hrane!
Najsnažnija poveznica i izvor prijepora aktualne zajednice europskih naroda - EU s kojom Hrvatska kao samostalna država počinje svoje novo, nadajmo se uspješno povijesno razdoblje upravo je poljoprivreda. Podsjetimo, u vrijeme stvaranja EU-a, napose za postupnih proširenja na nove članice, kao jedan od ciljeva bila je ambicija da na svjetskom tržištu hrane preuzme vodeću ulogu i s nje potisne konkurenciju. Od tog cilja nije se (javno) odustalo, ali, umjesto koraka usmjerenih k tom cilju, danas zemlje članice više napora usmjeravaju na slabljenje konkurencije iz zemalja - kandidata i novih članica na jednoj, a bore se povratak što više sredstava uloženih u članstvo u EU u obliku potpora nacionalnoj poljoprivredi na drugoj strani. Povećanje proizvodnje i stvaranje tržnih viškova za izvoz na svjetsko tržište potisnuti su u drugi plan. U tim okolnostima koje se sutra mogu promijeniti, ulazimo u novo EU - razdoblje hrvatske poljoprivrede. Kao preduvjet izlaska iz recesije, aktualne gospodarske i ine krize, našoj poljoprivredi predstoje promjene koje trebaju smjerati viziji potpunog obrata; umjesto danas sigurnog uvoznika, Hrvatsku valja prometnuti u sutra stabilnog izvoznika hrane visoke kakvoće! To je ostvariva vizija koja traži jednodušnu suglasnost svih čimbenika na javnoj sceni: od poljoprivrednika, preko akademske, stručne i najšire javnosti do vrha države! Na prvom mjestu potreban je konsenzus donositelja odluka i njihova svijest o svom poslanju u ostvarenju te vizije. Aktualni, očito nedorasli, još uvijek iz samo sebi znanih razloga, uz golem, iracionalan utrošak vremena i energije biju bitke prošlih vremena. To je nasuprot nasušnim potrebama transformacije hrvatske poljoprivrede u socijalno, gospodarski, ekološki i politički održivu gospodarsku djelatnost i zamašnjak razvoja cjelokupnog gospodarstva. Za ostvarenje toga cilja svi akteri trebaju ponajprije poznavati prirodne resurse kojima Hrvatska raspolaže i s kojima ulazi u europsku zajednicu naroda. Ovaj rad, posvećen tom pitanju, pripremljen je za prvo savjetovanje u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Križevcima, gradu u kojemu je sve počelo, koji je onodobno, osnutkom prve jezgre poljoprivredne znanosti i obrazovanja postao most prema onodobnoj Europi, ali i most utjecaja Europe na svoj jugoistok. Križevci su tako zadužili hrvatsku poljoprivrednu znanost i pridonijeli raskoši stola s kojim se Hrvatska pridružila odabranom krugu uspješnih europskih država. Hrvatskoj jest mjesto u tom krugu, ona tu ima što reći!
Ključne riječi
regionalizacija poljoprivrede; poljoprivredne regije i podregije; degradacija tla
Hrčak ID:
121293
URI
Datum izdavanja:
15.5.2014.
Posjeta: 4.815 *