Izlaganje sa skupa

Reforma skrbničkog zakonodavstva i europski pravni okvir

Ivana Milas Klarić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Osobe s duševnim smetnjama tradicionalno su, u slučaju primjene instituta lišenja poslovne sposobnosti bile, i još uvijek u mnogim zakonodavstvima jesu, zaštićene institutom skrbništva. Sam institut doživio je mnoge izmjene, posebice u komparativnom pravu. Tendencije razvoja instituta skrbništva ogledaju se u primjeni načela autonomije i samoodređenja odrasle osobe, minimalnih ograničenja ljudskih prava, posebice u pogledu osobnih prava, sklapanja braka, roditeljske skrbi, prava glasa i sl. Pri tome, izrijekom se ističe važnost poštovanja dostojanstva osobe i najboljeg interesa kao najvažnijeg kriterija u odlučivanju o osobama s duševnim smetnjama. U smislu pristupanja Europskoj uniji, možemo zaključiti kako, za razliku od nekih drugih grana prava ili instituta, skrbništvo nije normirano “jednoobrazno”. Dapače, velike su razlike u zakonodavstvima zemalja članica. No, tri faktora značajno doprinose harmonizaciji skrbničkih zakonodavstava. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom najznačajniji je međunarodni dokument za zaštitu osoba s invaliditetom, a odnosi se i na osobe s duševnim smetnjama. Iako dokument UN-a, kao pravno obvezujući za sve članice Konvencije, pa tako i Europsku uniju koja je ratificirala Konvenciju, zasigurno će određivati smjer skrbničke zaštite u Europskoj uniji, samim time i u Republici Hrvatskoj. Drugi faktor značajan za harmonizaciju svakako su odluke Europskog suda za ljudska prava koji, kada je riječ o traženju zaštite od strane osoba s duševnim smetnjama, uglavnom odlučuje o zahtjevima u kojima se tvrdi da su povrijeđena prava iz čl. 8 Konvencije, a koji se odnosi na poštivanje privatnog i obiteljskog života. Također, značajno je istaknuti mnoge preporuke Vijeća Europe koje se odnose na zaštitu prava osoba s duševnim smetnjama. Treći čimbenik značajan za harmonizaciju su dokumenti Europske Unije. U Povelji Europske unije o ljudskim pravima, između ostalih, za zaštitu osoba s invaliditetom posebice je značajan čl. 26. koji se odnosi na integraciju osoba s invaliditetom. Pitanja zaštite ljudskih prava unutar EU postaju sve važnija, a po pitanju zaštite osoba s invaliditetom donose se brojni dokumenti, za sada, uglavnom s područja zapošljavanja i socijalnih prava. No, područja regulacije sve se više šire.

Ključne riječi

ljudska prava osoba s invaliditetom; skrbnička zaštita odraslih; harmonizacija skrbničke zaštite

Hrčak ID:

121897

URI

https://hrcak.srce.hr/121897

Datum izdavanja:

15.3.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.264 *