Izvorni znanstveni članak

IDEJA SUVERENOSTI U USTAVNOPRAVNOJ MISLI STJEPANA RADIĆA

Nado Grubić ; Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska

Sažetak

Ideja suvereniteta –u predradićevskom razdoblju je, uglavnom, varirana kao ideja: a) monarhijskog (Bodin, Hobbes) i b) narodnog (Locke, Rousseau) suvereniteta. Rousseauova koncepcija narodnog suvereniteta je -u francuskoj pravnoj i političkoj misli- dvojako interpretirana: u smislu: a) ideje tzv. pučkog ili podijeljenog suvereniteta (souverainetē populaire) i b) ideje nedjeljivog ili nacionalnog suvereniteta (souverainetē nationale). Radić se na tragu njegovih suvremenika, klasika francuske ustavnopravne znanosti: Andrē Esmeina i Carrē de Malberga –uprisutnjuje na poziciji koncepta tzv. nedjeljivog ili nacionalnog suvereniteta. Radićevi uvidi u narodnu suverenost („narodno vrhovničtvo”) generirano Rousseauovim teorijskim predloškom te (ponajviše) esmeinovskim interpretativnim ključem –osim „teorijske”, imali su i „ideologijsku” dimenziju: bili su, dakako, i u funkciji ideologijske potke događanju hrvatske nacionalne države. Radić se, u tom kontekstu, pokazuje kao, vrstan, zagovaratelj ideje nacionalnog suvereniteta. Radić je, osobitu, pozornost –kako je to razvidno iz njegovih teza- usredotočio na „ustavne posljedice” ideje narodnog, odnosno nacionalnog suvereniteta (sustav predstavničke vladavine, odgovornost, „narodnih predstavnika”, značajke izbornog sustava, zaštita manjina, sustav razmjernog zastupanja, biračko pravo žena).

Ključne riječi

suverenost, ideja, ustavnopravna misao, Stjepan Radić

Hrčak ID:

124903

URI

https://hrcak.srce.hr/124903

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.395 *