Skoči na glavni sadržaj

Reumatizam, Vol. 55 No. 1, 2008.

Izvorni znanstveni članak

Dijagnostičko-terapijski pristup trudnicama suspektnim na antifosfolipidni sindrom

Marija Glasnović ; Klinički odjel za reumatologiju, imunologiju i alergologiju, Klinika za internu medicinu, Klinička bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska
Ivica Bošnjak ; Klinički odjel za bolesti srca i krvnih žila s intenzivnim liječenjem, Klinika za internu medicinu, Klinička bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska
Aleksandar Včev ; Klinički odjel za gastroenterologiju, Klinika za internu medicinu, Klinička bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska
Maja Košuta ; Odjel za ginekologiju i opstetriciju, Klinička bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska
Bahrija Lenz ; Odjel za transfuzijsku medicinu, Klinička bolnica Osijek, Osijek, Hrvatska
Elizabeta Glasnović-Horvatić ; Odjel za patološku anatomiju, Opća bolnica “dr. Tomislav Bardek”, Koprivnica, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 448 Kb

str. 10-15

preuzimanja: 1.206

citiraj

Sažetak

Antifosfolipidni sindrom predstavlja pojavu antifosfolipidnih antitijela, vaskularne tromboze i pojavu problema s reprodukcijom žene. Cilj rada bio je prikazati naša iskustva u dijagnostici i liječenju ovog sindroma. U studiju je uključeno 62 bolesnica, 32 s primarnim (PAPS) i 30 sa sekundarnim antifosfolipidnim sindromom (SAPS). 36 bolesnica bilo je trudno, te prospektivno praćeno kroz trudnoću i šest postpartalnih tjedana. 23 bolesnice (71,9%) je bilo lupus-antikoagulant (LA) pozitivno u PAPS-u, a svega 10 (33,3%) u SAPS-u. Antikardioplipin (aCL) je imao češću pojavu u SAPS-u 8 (26,6%) u odnosu na PAPS 3 (9,4%). U tri bolesnice (3,3%) PAPS-u je dijagnosticiran pozitivnošću na antibeta2glikoprotein1 (antiβ2GP1). Najčešća manifestacija u prijašnjim trudnoćama bila je spontani abortus: 25 bolesnica (69,4%), preeklampsija 7 bolesnica (19,4%) koja je u tri bolesnice bila praćena unutarmaterničnim zastojem rasta (IUGR). U četiri bolesnice radilo se o intrauterinoj smrti fetusa (11,1%). Prosječna duljina trajanja trudnoće iznosila je 37,06±0,7 tjedana. Uspješnost terapije aspirinom i niskomolekularnim heparinom je bila 97,2%.

Ključne riječi

antifosfolipidni sindrom; trudnice; antitijela

Hrčak ID:

125314

URI

https://hrcak.srce.hr/125314

Datum izdavanja:

1.7.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.319 *