Izvorni znanstveni članak
Utvrđivanje štetnosti ličinki kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) u uvjetima Hrvatske
Renata Dobrinčić
Jasminka Igrc Barčić
Richard C. Edwards
Sažetak
Svrha ovih istraživanja bila je provjeriti u uvjetima Hrvatske podatke o korelacijskim odnosima između a)broja izašlih kornjaša kukuruzne zlatice i stupnja oštećenja korijena kukuruza; b)stupnja oštećenja korijena i prinosa; i c) broja izašlih kornjaša i prinosa. Također se željelo utvrditi je li postoji mogućnost prognoziranja šteta od kukuruzne zlatice na temelju nekog od praćenih parametara. U 1998.g. praćena je populacija na 6 polja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a u 1999. i 2000.g. istraživanja su provedena u Tovarniku. Za utvrđivanje broja jaja u tlu uzimani su uzorci tla koji su potom ispirani pomoću Spearsovog flotacionog aparata. Brojnost kornjaša utvrđivana je postavljanjem entomoloških kaveza preko biljaka kukuruza, a stupanj šteta vađenjem i ispiranjem korijena te ocjenjivanjem po Iowa skali 1-6. Na pokusnim parcelama mjeren je i prinos. U 1998.g. nije utvrđena prisutnost jaja niti u jednom uzorku. U 1999.g. prosječno je utvrđeno 3 jaja/uzorku, a u 2000.g. 5 jaja/uzorku. Temeljem toga je izračunat je broj jaja po biljci, koji se kretao od 4,8 (u 1999.g.) do 7,8 (u 2000.g.). Broj kornjaša po biljci bio je u 1998.g. od 0-6,67, dok je prosječni broj kornjaša /biljci u 1999.g. bio 17, a u 2000.g. 48. Stupanj oštećenja korijena je u 1998.g. bio nizak, od 1,86-2,59. U 1999.g. štete su se kretale od 2,38 do 2,9, a u 2000.g. između 2,83 i 5,66. Prosječni korelacijski koeficijent utvrđen na temelju trogodišnjih rezultata bio je r2= 0,924, signifikantan na nivou 5%. Izračunata jednadžba pravca za ove dvije varijable iznosi y=2,2+0,031x. Između stupnja oštećenja korijena i postignutog prinosa za 1998.g. utvrđena je jaka negativna korelacija opravdana na nivou 5%. Za 1999.g. je utvrđena vrlo jaka negativna korelacija, dok je za 2000.g. utvrđena slaba negativna korelacija koja nije bila signifikantna. Zbog malog stupnja oštećenja u 1998.i 1999.g. i nesignifikantne korelacije u 2000.g. nije izračunavan koeficijent regresije. Uspoređujući podatke s onima američkih autora možemo zaključiti da kukurzna zlatica u Hrvatskoj izaziva podjednake štete kao i u uvjetima SAD. Za bolje opisivanje međusobnih veza pojedinih varijabli trebalo bi obavljati istraživanja u uvjetima više zaraze ili u uvjetima umjetne zaraze jajima kukuruzne zlatice.
Ključne riječi
Hrvatska; korelacije; kukuruzna zlatica; štetnost
Hrčak ID:
12368
URI
Datum izdavanja:
15.3.2002.
Posjeta: 1.303 *