Izvorni znanstveni članak
Matematičko modeliranje utjecaja ukupnih primjesa i vlage zrna na hektolitarsku masu pšenice
Tajana Krička
Željko Jukić
Neven Voća
Sandra Voća
Denis Maksić
Sažetak
Da bi se utvrdilo da li se odnosi između hektolitarske mase, ukupnih primjesa i njihovih komponenata te vlage zrna pšenice mogu matematički modelirati, kroz trogodišnje razdoblje (1997.–1999. godina) uzimani su uzorci pšenice prilikom prijama u jednom silosu na području sjeverozapadne Hrvatske. Namjera istraživanja bila je, odrediti utjecaj prije navedenih veličina jedne na drugu ali bez podataka o sortama i agrotehnici odnosno, snimiti stanje upravo onako kako ono izgleda kod prijama kako pšenice uzgojene uz višu agrotehniku, tako i kod pšenice uzgojene na niskoj agrotehnici. Svake godine uzeto je 20 slučajno odabranih uzoraka. U svim uzorcima određena je hektolitarska masa, vlaga u zrnu i ukupne primjese, a u zadnjoj godini istraživanja (1999. godina) određene su i pojedinačne vrijednosti crnih i bijelih primjesa kao i njihovih komponenti. Pomoću koeficijenta korelacije prikazan je utjecaj prije navedenih veličina jedne na drugu, kao i utjecaj komponenti crnih i bijelih primjesa na hektolitarsku masu i vlagu zrna. Međusobni utjecaj nabrojenih veličina matematički je modeliran pomoću linearnih jednadžbi. U trogodišnjem razdoblju istraživanja u prosjeku hektolitarska masa i ukupne primjese su u negativnoj korelaciji (r=–0,38; P<0,01). U negativnoj korelaciji su i hektolitarska masa i vlaga zrna (r=–0,37; P<0,01). Kada se raspon vlaga u zrnu koje su utvrđene u istraživanju podijeli na četiri manja raspona onda se još bolje može vidjeti koji od odabranih raspona vlage zrna najbolje korelira sa hektolitarskom masom i ukupnim primjesama. U 1998. godini to su bili rasponi od 12,5–13,5% (r=–0,67; P<0,05) i 13,6–14,5% vlage u zrnu (r=–0,85; P<0,05), a u 1999. godini raspon od 13,6–14,5% vlage u zrnu (r=–0,83; P<0,05). Na hektolitarsku masu više su utjecale crne primjese od bijelih, a od crnih primjesa na hektolitarsku masu najviše utječe udio korovskog sjemena. Između crnih primjesa i hektolitarske mase utvrđena je negativna korelacija (r=–0,56; P<0,01), baš kao i između udjela korovskog sjemena i hektolitarske mase (r=–0,55; P<0,05). Analizom omjera između hektolitarske mase, ukupnih primjesa, crnih i bijelih primjesa iznad 70,8 kg/hl smanjivao se sadržaj ukupnih i crnih primjesa, a povećavao se sadržaj bijelih primjesa. Analizom omjera između vlage te crnih, bijelih i ukupnih primjesa, utvrđeno je da se povećanjem vlage iznad 11% povećao i sadržaj bijelih primjesa, a sadržaj ukupnih i crnih primjesa se smanjio. Rezultati istraživanja pokazuju da matematičko modeliranje za navedene veličine nije pouzdano jer su koeficijent determinacije za prikazane primjese, vlagu u zrnu i hektolitarsku masu mali. Jedino je u drugoj godini istraživanja jednadžba omjera za hektolitarsku masu i ukupne primjese pokazala veći koeficijent determinacije (0,6068). Koeficijenti determinacije (R2) za linearne jednadžbe promatranih veličina u istraživanju su mali, što nam govori da će se ovakvi odnosi između hektolitarske mase, vlage u zrnu i ukupnih primjesa, vlage u zrnu i crnih i bijelih primjesa vrlo teško ponovno pojaviti.
Ključne riječi
pšenica; primjese; vlaga zrna; čišćenje, hektolitarska masa
Hrčak ID:
12378
URI
Datum izdavanja:
10.6.2002.
Posjeta: 1.854 *