Izvorni znanstveni članak
Utjecaj razmaka cijevne drenaže na prinos ratarskih kultura na hidromelioriranom tlu
Franjo Tomić
Ivan Šimunić
Dragutin Petošić
Davor Romić
Zlatko Šatović
Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj različitih razmaka cijevne drenaže na prinos ratarskih kultura na hidromelioriranom tlu i utvrditi analizom varijance opravdanost razlike u visini prinosa između testiranih varijanata. Istraživanja su provedena u razdoblju od 1990-1993. i od 1995-1999. god. Na melioracijskom pokusnom polju “Jelenščak”-Kutina ( srednja Posavina), na hidromelioriranom tlu Gleyic Podzoluvisol. U pokusu su bile testirane četiri varijante razmaka cijevne drenaže:15 m, 20 m, 25 m i 30 m, postavljene u četiri ponavljanja. Tijekom svake godine istraživanja na svim varijantama razmaka cijevne drenaže uzgajana je ista kultura i bili su primijenjeni jednaki agrotehnički zahvati i rokovi njihovih izvođenja. Tijekom istraživanja kukuruz je bio uzgajan pet godina, ozima pšenica tri i zob u jednoj godini. Prinos istih kultura bio je različit po godinama istraživanja i po različitim razmacima cijevne drenaže, što je prouzročeno različitim čimbenicima, kao što su: genetske značajke kultivara, odnosno hibrida, različita količina i raspored oborina tijekom godina istraživanja, vlažnost tla pred početak sjetve, broj biljaka na jedinicu površine, ukupna količina gnojiva i raspored prihrane usjeva u vrijeme vegetacije te vrijeme žetve-berbe usjeva. Tako je prinos kukuruza bio najviši u 1991. god. i kretao se od 88.00 dt/ha (za razmak od 15 m) do 71.74 t/ha (30 m). Najniži prinos kukuruza utvrđen je 1996. u visini od 58.20 dt/ha (15 m) do 43.48 dt/ha (30 m). Najviši prinos pšenice utvrđen je 1991. u visini od 57.96 dt/ha (15 m) do 52.35 dt/ha (30 m), a najniži 1998. od 38.88 dt/ha (20 m) do 30.88 dt/ha (30 m). Prinos zobi bio je od 42.19 dt/ha (15 m) do 37.59 t/ha (30 m). Analizom varijance posebno za svaku godinu istraživanja utvrđene su visoko signifikantne razlike (p<0.01) između prinosa pojedine kulture ovisno o razmaku cijevne drenaže u šest godina ispitivanja (1990, 1991, 1992,1996, 1997 i 1998). Signifikantne razlike (p<0.05) između prinosa utvrđene su 1999. godine, dok 1993. i 1995. razlike između prinosa ovisno o razmaku cijevne drenaže nisu bile signifikantne. U agroekološkim uvjetima srednje Posavine zadovoljavajući prinosi postižu se na razmacima cijevne drenaže 15 m. U godinama kada se pravilno održava sustav odvodnje može zadovoljiti i razmak cijevne drenaže od 20 m, uz obnavljanje agrotehničke mjere-vertikalnog dubinskog rahljenja.
Ključne riječi
prinos; kukuruz; ozima pšenica; zob; hidromeliorirani Gleyic Podzoluvisol; cijevna drenaža; razmak cijevi
Hrčak ID:
12379
URI
Datum izdavanja:
10.6.2002.
Posjeta: 1.149 *