Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2014.0405
Procjena neaditivnog genetskog učinka na životne performanse krava kroz “grading-up” uzgojni program i korištenje holštajn-frizijske pasmine
Zsolt Nemes
; PIK ”Bečej”, Novosadska 2, 21220 Bečej, Serbia
Vitomir Vidović
; University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Serbia
Dragomir Lukač
; University of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Serbia
Ante Ivanković
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Croatia
Goran Grubić
; University of Belgrade, Faculty of Agriculture, Nemanjina 6, 11080, Zemun, Serbia
István Komlósi
; University of Debrecen, Faculty of Agricultural and Food Sciences and Environmental Management, Böszörményi 138, 4032 Debrecen, Hungary
András Gáspárdy
; Szent István University, Faculty of Veterinary Science, István 2, 1078 Budapest, Hungary
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je prikazati procjenu ukupne životne proizvodnje mlijeka i neaditivan genetski učinak (rekombinacija i heterozis) krava s različitim udjelima gena holštajn-frizijske pasmine, dobivenih pretapanjem domaćeg šarenog goveda (SF) u holštajn-frizijsku pasminu goveda (HF) u Vojvodini. Pretapanje domaće pasmine u holštajn-frizijsku pasminu obuhvatilo je razdoblje od 1971. do 2008. godine, a dobiveno je šest genotipova krava (F1, R1, R2, R3, R4, R5) s različitim udjelom holštajn gena, do dobivanja krava holštajn pasmine. Od svih dobivenih genotipova, krave R4 s udjelom holštajn gena od 96,87 % imale su najveću životnu proizvodnju mlijeka (20.000 kg), zatim slijede krave R3 sa 19.950 kg (93,75 % HF gena) i krave R5 sa 19.850 kg (98,44 % HF gena), da bi na kraju procesa pretapanja dobiveni čisti holštajn imao 19.780 kg mlijeka. U životnoj proizvodnji mliječne masti između dobivenih križanki (R1-R5) nije utvrđena statistički značajna razlika (P>0.05) i kretala se od 675 do 690 kg, dok je u usporedbi s roditeljskim čistim pasminama utvrđena statistički značajna razlika (P<0,05). Dobiveni čisti holštajn nakon šeste generacije u prosjeku imao je životnu proizvodnju mliječne masti od 690 kg. S porastom udjela gena holštajn-frizijske pasmine, postotak mliječne masti je opadao, tako da su krave R3, R4, R5, i čisti holštajn imale manje od 3,50 % mliječne masti. U odnosu na ukupnu količinu mlijeka, najistaknutiji realizirani heterozis učinak zapažen je kod F1 krava (hRF1=594 kg), dok je najniži zapažen kod R2 krava (hRR2=72 kg), kod kojih se pojavio negativan efekt rekombinacije (hIR2=-77 kg). Pozitivne vrijednosti ostvarenog i relativnog heterozis efekta na svojstvo prinosa mliječne masti uočene su u svim genotipovima, dok je negativan heterozis efekt za postotak mliječne masti, osim u krava R1 i R2, uočen u svim genotipovima krava, što je tipična posljedica utjecaja holštajn-frizijskog genotipa.
Ključne riječi
pretapanje pasmina; heterozis; rekombinacija; mlijeko; goveda
Hrčak ID:
129932
URI
Datum izdavanja:
27.11.2014.
Posjeta: 1.928 *