Izvorni znanstveni članak
Brojnost i vjerska pripadnost stanovništva otočnog, primorskog i zagoranskog dijela Dalmacije po popisu iz 1890. godine
Saša Mrduljaš
orcid.org/0000-0002-1946-2243
Sažetak
Među austrijskim popisima stanovništva Dalmacije, a oni nisu uključivali pitanja o etnicitetu, popis iz 1890. godine ima posebno značenje. Do njegova provođenja okončano je razdoblje autonomaške političke dominacije gotovo u svim dijelovima Dalmacije. Tijekom njenog trajanja bilo je donekle probitačno, pa i trendovski, kao materinski jezik navoditi talijanski. Tako se znatan dio onih kojima taj jezik nije bio materinji izjašnjavao u njegovu korist. Naknadnim političkim promjenama, provedenim u korist narodnjačke opcije, takva izjašnjavanja svode govornike talijanskog na realnu mjeru prvi put očitovanu u popisu iz 1890. Njegova druga bitna značajka, koja je bila poticaj za ovdje provedeno istraživanje, bila je u tome što se popis obavio neposredno prije otpočinjanja masovnih migracija iz Dalmacije i unutar nje. U vremenu dok se još uvijek obitavalo u naseljima i sredinama kojima se tradicionalno pripadalo i koje su se međusobno razlikovale. Sukladno povijesnom razvoju, identitetno najdalekosežnije razlike proizlazile su iz pripadnosti dalmatinskog življa otočnom, primorskom ili zagoranskom pojasu te iz njegove podvojenosti između katolicizma i pravoslavlja. Cilj ovog rada bio je utvrđivanje koliko je stanovništva Dalmacije živjelo unutar svakog od tih pojasa 1890. godine te kakva je bila vjerska pripadnost tog stanovništva.
Ključne riječi
Dalmacija; stanovništvo; identitet; otoci; primorje; Zagora; katolicizam; pravoslavlje
Hrčak ID:
130020
URI
Datum izdavanja:
30.11.2014.
Posjeta: 3.805 *