Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Brojnost i vjerska pripadnost stanovništva otočnog, primorskog i zagoranskog dijela Dalmacije po popisu iz 1890. godine

Saša Mrduljaš orcid id orcid.org/0000-0002-1946-2243


Puni tekst: hrvatski pdf 152 Kb

str. 361-377

preuzimanja: 1.801

citiraj


Sažetak

Među austrijskim popisima stanovništva Dalmacije, a oni nisu uključivali pitanja o etnicitetu, popis iz 1890. godine ima posebno značenje. Do njegova provođenja okončano je razdoblje autonomaške političke dominacije gotovo u svim dijelovima Dalmacije. Tijekom njenog trajanja bilo je donekle probitačno, pa i trendovski, kao materinski jezik navoditi talijanski. Tako se znatan dio onih kojima taj jezik nije bio materinji izjašnjavao u njegovu korist. Naknadnim političkim promjenama, provedenim u korist narodnjačke opcije, takva izjašnjavanja svode govornike talijanskog na realnu mjeru prvi put očitovanu u popisu iz 1890. Njegova druga bitna značajka, koja je bila poticaj za ovdje provedeno istraživanje, bila je u tome što se popis obavio neposredno prije otpočinjanja masovnih migracija iz Dalmacije i unutar nje. U vremenu dok se još uvijek obitavalo u naseljima i sredinama kojima se tradicionalno pripadalo i koje su se međusobno razlikovale. Sukladno povijesnom razvoju, identitetno najdalekosežnije razlike proizlazile su iz pripadnosti dalmatinskog življa otočnom, primorskom ili zagoranskom pojasu te iz njegove podvojenosti između katolicizma i pravoslavlja. Cilj ovog rada bio je utvrđivanje koliko je stanovništva Dalmacije živjelo unutar svakog od tih pojasa 1890. godine te kakva je bila vjerska pripadnost tog stanovništva.

Ključne riječi

Dalmacija, stanovništvo, identitet, otoci, primorje, Zagora, katolicizam, pravoslavlje

Hrčak ID:

130020

URI

https://hrcak.srce.hr/130020

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.426 *