Izvorni znanstveni članak

Auerspergi i njihove veze s Hrvatskom

Miha Preinfalk

Sažetak

Auerspergi, koji su po svome izvornom dvorcu nazvani i Turjaški, bili su u prošlosti
jedan od najstarijih i najutjecajnijih plemićkih rodova na slovenskom području.
Iako orijentiran pretežito na Kranjsku, taj je rod sa svojim brojnim granama i povezanošću
ostavio neizbrisiv trag i u drugim pokrajinama nekadašnje Habsburške
Monarhije.
Prvi doticaji Auersperga s hrvatskim zemljama počeli su već u 15. stoljeću, kad je Engelhard
iz Turjaka na temelju obiteljske ekspanzionističke politike izvršio “prodor” i
do Samobora. Tamo je dulje bio feudalni posjednik. Naslijedio ga je sin Pankrac, koji
se vjenčanjem s Anom Frankopan i rodbinski povezao s hrvatskim plemstvom.
U 16. stoljeću doticaji su Auersperga s hrvatskim područjem imali više vojničko obilježje.
Kao predani vojnici i sposobni zapovjednici preuzimali su mjesto vrhovnog
zapovjednika Vojne krajine (prije svega Hrvatske krajine). Njihovi vojnički pothvati
– junačka smrt baruna Herbarda kod Budačkog 1575. i pobjeda kod Siska pod zapovjedništvom
Andreja Auersperga 1593., koja je imala veliki odjek – zapisani su u
anale hrvatske i srednjoeuropske vojne povijesti.
Od 17. stoljeća dalje Auerspergi su se u hrvatskim zemljama nametnuli i kao zemljoposjednici.
Knezovi Auerspergi preuzeli su Pazinsku grofoviju i neka okolna vlastelinstva,
koje su kao alodijalni posjed zadržali do 20. stoljeća. Njihovi grofovski rođaci,
i to ponajviše oni koji su imali posjed u jugoistočnom dijelu Kranjske, s hrvatskougarskim
plemstvom i rodbinski su se povezivali. Na taj način Auerspergi su u vlasništvo
dobili nekoliko hrvatskih posjeda – najvažniji dobitak bili su Samobor, Rasinja
i Bosiljevo.
Od 18. stoljeća dalje doticaji između Auersperga i hrvatskih područja polako zamiru,
a u određenoj mjeri živnuli su u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon stvaranja Austro-
Ugarske, kad je položaj Ugarske, a time i Hrvatske dosta ojačao. Tada su Auerspergi
počeli slijediti smjernice koje se iskazuju u obiteljskoj politici ostaloga austrijskog
plemstva, pa se često odlučuju za životne partnere iz redova hrvatsko-ugarskoga
plemstva. Auerspergi su tako na hrvatska područja jako utjecali ne samo kao zemljoposjednička
gospoda, nego i kao njihova organska, biološka komponenta.
Upravo na primjeru roda Auersperga može se, na jednoj strani, naglasiti utjecaj
plemstva na politički, gospodarski i kulturni razvoj zemalja, a na drugoj strani, može
se odrediti i nadnacionalna i povezujuća uloga plemstva, koja je dan-danas osobito
aktualno pitanje u ujedinjenoj Europi.

Ključne riječi

Auerspergi; Hrvatska; Slovenija; Istra; plemstvo

Hrčak ID:

12726

URI

https://hrcak.srce.hr/12726

Datum izdavanja:

1.12.2005.

Podaci na drugim jezicima: slovenski

Posjeta: 4.904 *