Izvorni znanstveni članak

IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI - ŽIVOT I DJELO

Miroslav Kurelac

Sažetak

Istaknuti hrvatski političar znanstvenik - povjesničar i književnik, Ivan Kukulje­vić Sakcinski (rođen u Varaždinu 29. svibnja 1816, umro u Puhakovcu 1. kolovoza 1889. g.) bio je jedan od idejnih vođa hrvatskog narodnog preporoda, javni djelatnik, utemeljitelj ne samo brojnih znanstvenih disciplina već i brojnih ustanova arhiva,
knjižnica, muzeja, časopisa, kulturno-povijesnih društava. Bio je sakupljač povijesne građe, povijesnih izvora, (zemaljski arhiv), izdavač značajnih povijesnih dokumenata, pisac znanstvenih povijesnih rasprava, biograf, arheolog, povjesničar umjetnosti, bi­
bliograf i bibliofil. Bio je sljedbenik i istomišljenik najprije Ljudevita Gaja, zatim Jo­sipa Jurja Strossmayera, suradnik bana Josipa Jelačića i bana Ivana Mažuranića. Bo­rio se i zalagao na raznim područjima javnog djelovanja na kulturnom, znanstve­nom, političkom, pa i vojnom polju za podizanje narodne svijesti, za samosvojnost i
državnu samostalnost hrvatskog naroda. Kao političar istakao se rano sjajnim govorima u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, te napose u Hrvatskom saboru. Bio je član privremene hrvatske vlade tzv. Direktorija uoči 1848. g., član banskoga vijeća za bana Josipa Jelačića, član banske konferencije i banski namjesnik 1865-1867. g., te veliki župan zagrebačke županije. Bio je osnivač, tajnik i predsjednik »Društva za povjestnicu jugoslavensku«, i prvog povijesnog znanstvenog časopisa »Arkiv za povjestnicu jugoslavensku«, bio je načelnik i osnivatelj »Hrvatskog arkeologičkog družtva«, podpredsjednik »Matice Ilirske« i predsjednik »Matice Hrvatske«, počasni član »Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti«, te član mnogih uglednih znanstve­nih udruženja i akademija. U doba apsolutizma A. Bacha i oktroiranog ustava povu­
kao se iz političkog života i posvetio znanstvenom radu, pisanju i izdavanju brojnih znanstvenih, poovijesnih i književnih radova. Objavio je tako zbirku izvora »Monu­menta historica Slavorum Meridionalium«, I. Acta Croatica dokumente pisane hrvatskim jezikom glagoljskim, ćirilskim i latinskim pismom; zbirku, kojom je želio doka­
zati hrvatska povijesna prava na samostalnost i državnost kroz vijekove: »Jura RegniCroatiae, Slavoniae et Dalmatiae«, I - III; te pojedinačne isprave u zbirci »Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae«, (Zagreb 1874, 1875). Objavio je i
dragocijenu zbirku epigrafskih spomenika pod naslovom »Nadpisi sredovječni i novovjeki na crkvah javnih i privatnih zgradah u Hrvatskoj i Slavoniji«, (Zagreb, 1891.).
Bilo da se radi o izdavanju izvora, kojima je Kukuljević želio »položiti temelj kritičkom obrađivanju povijesti« ili o povijesnim studijama, knjigama i raspravama, Kukuljević je dao temelje moderne historiografije u Hrvata 19. stoljeća.

Ključne riječi

Hrčak ID:

134284

URI

https://hrcak.srce.hr/134284

Datum izdavanja:

5.12.1994.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 5.719 *