Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ PROPOLISA I PČELINJEG PELUDA NA ODABRANE POKAZATELJE U SADRŽAJU CRIJEVA TE FECESU TOVNIH PILIĆA

Ivana Klarić ; Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Osijek, Hrvatska
Matija Domaćinović ; Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Osijek, Hrvatska
Mirela Pavić ; Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Osijek, Hrvatska
Zvonimir Steiner ; Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Osijek, Hrvatska
Danijela Samac ; Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Osijek, Hrvatska
Ljubica Pastuović ; Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Osijek, Hrvatska

Sažetak

Brojna istraživanja u svijetu ukazala su na moguću primjenu propolisa i pčelinjeg peluda, svakog dodatka zasebno ili u njihovoj kombinaciji kao aditiva u hranidbi tovnih pilića. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj propolisa i pčelinjeg peluda kao aditiva u hranidbi na vrijednosti odabranih pokazatelja (sadržaja suhe tvari, dušika, pepela te pH – vrijednosti) u fecesu pilića i ukupnog broja bakterija, broja bakterija iz roda Enterobacteriaceae te broja bakterija iz roda Lactobacillus u sadržaju crijeva pilića. Istraživanje je provedeno na 200 pilića Ross 308 provenijencije ravnomjerno raspoređenih spolova, koji su bili podijeljeni u 5 skupina (kontrolna i četiri pokusne skupine pilića). Kontrolna skupina pilića tijekom cijelog istraživanja bila je hranjena krmnom smjesom, dok su u smjese kojima su bile hranjene pokusne skupine pilića bili umiješani dodatci – propolis i/ili pčelinji pelud, svaki dodatak zasebno ili u njihovoj kombinaciji u određenom omjeru. Dva puta tijekom istraživanja (21. i 42. dana) prikupljeni su skupni uzorci fecesa po skupinama pilića u kojima su utvrđene vrijednosti spomenutih pokazatelja u fecesu te je 42. dana nakon žrtvovanja odabranih pokusnih životinja izvršeno uzorkovanje sadržaja crijeva (ileuma) pilića u kojima su utvrđivane brojčane vrijednosti spomenutih mikrobioloških uzročnika. Istraživanje je pokazalo kako je postojala statistički značajna razlika u vrijednosti pH fecesa (p<0,001), vrijednosti suhe tvari u fecesu (p<0,001), vrijednosti pepela u fecesu (p<0,001) te vrijednosti dušika u fecesu (p=0,003) između analiziranih skupina pilića 21. dana tova. Nadalje je utvrđeno kako je postojala statistički značajna razlika u vrijednosti pH fecesa (p<0,001), vrijednosti pepela u fecesu (p<0,001) i vrijednosti dušika u fecesu (p=0,001) između analiziranih skupina pilića 42. dana tova. Istraživanje je pokazalo kako nije postojala statistički značajna razlika u ukupnom broju bakterija u sadržaju crijeva (p=0,549) te broju bakterija iz roda Enterobacteriaceae u sadržaju crijeva (p=0,485) te kako je postojala statistički značajna razlika u broju bakterija iz roda Lactobacillus u sadržaju crijeva (p=0,023) između analiziranih skupina pilića 42. dana tova. Zaključeno je kako dodatak propolisa i pčelinjeg peluda hrani tovnih pilića značajno modificira vrijednosti odabranih pokazatelja u fecesu pilića te ima značajan pozitivan utjecaj na veličinu i sastav mikrobiološke flore sadržaja crijeva pilića.

Ključne riječi

propolis; pčelinji pelud; tovni pilići; feces; mikrobiološka flora

Hrčak ID:

139692

URI

https://hrcak.srce.hr/139692

Datum izdavanja:

15.6.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 955 *