Revija za sociologiju, Vol. 36 No. 1-2, 2005.
Izvorni znanstveni članak
Europski identitet - neke ključne dileme
Srđan Vrcan
Sažetak
Rad započinje pitanjem o razlozima aktualnog traganja za kulturnim identitetom Europe i to u usporedbi sa zaključcima konferencije u Barceloni da je identitet Europe u tome što Europa nema osobiti identitet, nego tvori kulturno pluralistički otvoren prostor. Osim toga, uvodno se ukazuje na upitnost aktualnog traganja za kulturnim identitetom koja se očituje već u načinu na koji se pritom miješa diskurs o “duši Europe” s diskursom o “duši za Europu” i o “duši koja se mora dati Europi”. I to osobito ako stoje Dahrendorfove tvrdnje da “ne postoji europski demos”, ali da postoje dvije europske tradicije, koje se tiču i diskursa o kulturnom identitetu Europe. Jedna je tradicija desnice koja “ima potrebu za neprijateljem”, a druga ljevice koja “ima potrebu za utopijom”. Na toj upitnoj podlozi postavlja se par ključnih pitanja na koja se potom nastoji argumentirano odgovoriti. Prvo pitanje je pitanje odnosa sličnosti ili različitosti, srodnosti i nesrodnosti između kulturnog identiteta Europe za kojim se traga i klasičnoga nacionalnog identiteta, odnosno izmeđ u europskog duha (Europa Geist) i narodnog duha (Volksgeist). Drugo je pitanje kako stoji sa sadržajem kulturnog identiteta Europe ako je suvremeni svijet u osnovi svijet koji se raščarava ili je, pak, suprotno svijet koji se ponovno začarava. Treće je pitanje kakva je vrsta europskoga kulturnog identiteta potrebna za koju vrstu europske politike – za politiku “Europe kao tvrđave”, ili “Europe kao kršćanskog kluba”, “Europe s osobitim čovječanskim poslanjem” ili, pak, “Europe kao otvorenog projekta” itd. Četvrto je pitanje o šansama za afirmaciju europskog identiteta, ako su danas na djelu procesi globalizacije koji vode ne samo do demontiranja klasične nacionalne države, nego i do demontaže svih elemenata socijalne države, pa tako čine upitnim klasični način proizvodnje stabilnog konsenzusa i legitimiteta za modernu državnu vlast koji se gradio na kombiniranom pribavljanju legitimiteta posredstvom nacionalne i socijalne države, i ako se istodobno dovodi do ispražnjenja tradicionalnog smisla demokratske politike pod pritiskom stvarnosnih prisila i stvarnosnim prisilama odgovarajuć ega stvarnosnog uma. U radu se podrobnije razrađuje ova tematika te se zaključuje o izrazito upitnoj naravi nastojanja da se EU kao ekonomska i monetarna unija sada nadopuni europskim kulturnim identitetom koji bi ponajprije služio u političke svrhe.
Ključne riječi
KULTURA; POLITIKA; IDENTITET; VARIJETETI EUROPE; EUROPA “KAO TVRĐAVA”; EUROPA “KAO KRŠĆANSKI KLUB”; EUROPA “S ČOVJEČANSKOM MISIJOM”; EUROPA KAO “OTVORENI PROJEKT”: EUROPSKI IDENTITET; TRADICIONALNI I POST-TRADICIONALNI IDENTITET; IDENTITET I RAŠČARANI I P
Hrčak ID:
13680
URI
Datum izdavanja:
30.6.2005.
Posjeta: 5.227 *