Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

IDEJA SUVERENOSTI U USTAVNOPRAVNOJ MISLI JACQUESA MARITAINA

Nado Grubić ; Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska
Nikolina Flanjak ; Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 220 Kb

str. 23-67

preuzimanja: 984

citiraj


Sažetak

Jacques Maritain (1882-1973), francuski fi lozof („znameniti tomista”), politički i ustavnopravni pisac, u svojim spisima – poglavito u spisu: Čovjek i država (1951), varira i ideju suverenosti, tj. ideju fenomena, koji zrcali svoju „fi lozofi jsku”, „političku” i „ustavnopravnu” dimenziju. Predmaritainovsko mišljenje suverenosti, uglavnom, je problematiziralo fenomene monarhijske (predbodinovci, Bodin, Hobbes) i narodne (predrousseauovci, Rousseau) suverenosti. U nakani formuliranja „koncepta” suverenosti, Maritain se, poglavito usredotočuje na: Bodinovo, Hobbesovo i Rousseauovo shvaćanje suverenosti. Maritain zaključuje: da –po shvaćanju „zdrave” političke filozofije- u političkome
društvu nema suverenosti, to jest prirodnoga i neotuđiva prava na vrhovnu transcendentnu ili odvojenu vlast. Maritain, naime, drži da –posljetkom ovakvoga određenja suverenosti- pravi suvereni
nisu bili: ni knez, ni kralj, ni car-premda su nosili mač i atribute suverenosti. Maritain, k tomu, smatra: da suvereni nisu ni narod ni država. Suveren je samo Bog.

Ključne riječi

suverenost; ideja; ustavnopravna misao; Jacques Maritain

Hrčak ID:

142255

URI

https://hrcak.srce.hr/142255

Datum izdavanja:

23.7.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.954 *