Izvorni znanstveni članak

Karakterizacija različitih obalnih područja Jadrana u kasno proljeće

Mauro MARINI ; Institut za morske znanosti -CNR, Largo Fiera della Pesca, 2, Ankona, Italija
Alessandra CAMPANELLI ; Institut za morske znanosti -CNR, Largo Fiera della Pesca, 2, Ankona, Italija
Mitat SANXHAKU ; Institut za geoznanosti, energiju, vode i okoliš, Tirana, Albanija
Zoran KLJAJIĆ ; Institut za biologiju mora, Kotor, Crna Gora
Federica GRILLI ; Institut za morske znanosti -CNR, Largo Fiera della Pesca, 2, Ankona, Italija

Sažetak

Cilj ovog istraživanja je analiza fizikalnih i kemijskih svojstava triju obalnih područja Jadrana u kasno proljeće i ustanovljenje sličnosti i razlika među zonama. Trofički status jugoistočnog Jadran-
skog mora, pod utjecajem dotoka slatke vode iz sliva rijeke Bune / Bojane, je u ovom radu uspoređen s druge dvije jadranske regije: sjeverozapadnim Jadranom i jugozapadnim Jadranom (zaljev Man
-fredonia) u prvom dominiraju pražnjenja rijeke Po, dok je drugi jedno od najproduktivnijih područja jugozapadnog Jadrana. Područja su pod utjecajem dviju glavnih površinskih struja Jadranskog mora: istočne jadranske struje (EAC) koja teče prema sjeverozapadu i zapadne jadranske struja (WAC) koja teče prema jugo-istoku. podaci o izmjerenoj temperaturu, slanosti, fluorescenciji, kisiku, hranjivim tvarima i klorofilu a su sakupljeni i uspoređeni za sva tri područja. Istraživana područja su pokazala slične fizičke i bio-kemijske karakteristike, unatoč činjenici da je sjeverni Jadran pod utjecajem dotoka rijeke Po, a zapadna jadranska struja (WAC) nosi duž zapadnog Jadrana vodu bogatu hranjivim tvarima iz talijanskih rijeka na sjeveru. Područje pogođeno dotokom rijeke Po pokazalo je maksimum koncentracije klorofila i dušika unutar rijeka. Štoviše, u jugozapadnom Jadranu količina hranjivih tvari i organske tvari je povezana s tvarima koje dolaze iz sjevernih talijanskih rijeka (uglavnom rijeke po).
Slično tome, u jugoistočnom dijelu jadranskog mora, dotok rijeke Bune / Bojane sadržavao je relativno visoke vrijednosti klorofila na nivou regionalne distribucije. Tri područja su izravno ili neizravno povezana s dinamikom riječnih perjanica, te organskim i anorganskim riječnim unosom koji određuje trofičko stanje područja. Konkretno, jugoistočno Jadransko more je mezo-eutrofično područje; unatoč većoj istočnoj strani Jadrana koij je bio oligotrofan bazen.

Ključne riječi

otopljene hranjive tvari; klorofil a; CDOM; dotok rijeka; redfield omjer; Jadransko more

Hrčak ID:

148126

URI

https://hrcak.srce.hr/148126

Datum izdavanja:

1.7.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.135 *