Izvorni znanstveni članak
Tvornica suhomesnate robe grkokatolika Đure Predovića u Gjurgjištu kraj Vrbovca u prvoj polovini 20. stoljeća
Mira Kolar-Dimitrijević
orcid.org/0000-0002-6050-5700
; Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Grkokatolici su u Hrvatskoj živjeli u malim skupinama, u raznim dijelovima Hrvatske. No od 1771. sjedište njihove biskupije je u Križevcima gdje imaju prekrasnu crkvu Presvete Trojice. Dakako da za uzdržavanje biskupije trebaju materijalna sredstva i biskup Julije Drohobeczky je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće osmislio stočarstvo kao najpogodniju gospodarsku granu za grkokatolike, te je pomagao uzgoj a onda i prodaju stoke za izvoz. Političke prilike nisu pogodovale ravnomjernom razvoju i tek 1928. Đuro Predović podiže u Gjurgjištu tvornicu za preradu mesa, a potom i proizvodnju seruma. Ova tvornica prosperitetno radi do 1943. godine kada je devastirana od partizana, no industrijski kompleks ostaje skupljalište plodina do kraja rata, kada je tvornica konfiscirana, a Đuro Predović izbjegao u Argentinu. Predović je od 1935. dio tvornice seruma preselio u Zemun.
Ključne riječi
Križevci; Vrbovec; Gjurgjište (Đurđišće); grkokatolici; biskup Julije Drohobeczky; Đuro Predović; stočarstvo; mesna industrija; proizvodnja seruma; Gospodarska sloga
Hrčak ID:
150039
URI
Datum izdavanja:
28.12.2015.
Posjeta: 3.449 *