Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18047/poljo.21.2.8

PEARSONOV ILI SPEARMANOV KOEFICIJENT KORELACIJE - KOJI KORISTITI?

Andrijana Rebekić orcid.org/0000-0003-1291-4769 ; Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek, Hrvatska
Zdenko Lončarić orcid.org/0000-0003-4927-3969 ; Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek, Hrvatska
Sonja Petrović ; Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek, Hrvatska
Sonja Marić ; Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek, Hrvatska

Sažetak

Za opisivanje veze između dvaju svojstava najčešće se upotrebljavaju Pearsonov i Spearmanov koeficijent korelacije. Cilj je ovoga rada usporediti vrijednosti Pearsonovog i Spearmanovog koeficijenta korelacije na istom setu podataka. Podatci su prikupljeni iz pokusa provedenog u polukontroliranim uvjetima, u kojemu je ispitivana sortna specifičnost 51 genotipa ozime pšenice s obzirom na akumulaciju Cd i Zn u zrno na nekontaminiranome i Cd kontaminiranome tlu. Ispitivana je veza između koncentracije Cd u zrnu te koncentracije Zn u zrnu, visine biljke, mase biljke, broja klasića po klasu i mase 1000 zrna na nekontaminiranome i Cd kontaminiranome tlu. Na temelju rezultata, možemo zaključiti da izbor odgovarajućega koeficijenta korelacije najviše ovisi o vrsti podataka, prisustvu netipičnih vrijednosti i ispunjavanju parametrijskih pretpostavki.

Ključne riječi

linearna veza; outlieri; log 10 transformacija; raspodjela učestalosti; ozima pšenica

Hrčak ID:

150615

URI

https://hrcak.srce.hr/150615

Datum izdavanja:

18.12.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 20.325 *