Izvorni znanstveni članak
SAKRALNE VEZE KONTINENTALNE HRVATSKE I ZAPADA: NA PRIMJERIMA ROMANIČKE FIGURALNE SKULPTURE
Vjekoslav JUKIĆ
Sažetak
Rad se bavi mogućim uzorima sakralne kamene plastike na prostoru kontinentalne Hrvatske u vremenu 11. i 12. stoljeća, od koje ona figuralna ima pedesetak ulomaka. Kako se u zadnjim dvama desetljećima povećao interes za istraživanje prostora kontinentalne
Hrvatske u srednjem vijeku, tako se u literaturi javljaju (ili barem naslućuju) i poveznice s bližom, pa čak i daljom okolicom, iako je u velikom broju slučajeva naglasak stavljen na geografske uplive. Primjerice, spomenici poput Gore ili Topuskog vežu se uz francuske
primjere bilo direktno bilo da su u Hrvatsku došli preko Mađarske. To je izrazito važno jer s jedne strane olakšava i učvršćuje pojedine datacije, ali i pokazuje prostor kontinentalne Hrvatske u jednom novom svjetlu – kao prostor povezan s tadašnjim velikim centrima. Što se tiče upliva, snažnu ulogu imaju crkveni redovi koji su dolaskom na prostor kontinentalne Hrvatske sa sobom donosili ideje i dašak novih tendencija iz središta svojih redova (npr. iz Francuske). No, to ne znači da je svaki samostan podignut na tom prostoru djelo
stranih umjetnika koje su redovnici sa sobom dovodili. Čak naprotiv, dubinskom analizom skulpture može se uočiti kako je ona idejno vezana za Europu, no izvedbeno je često na toj skulpturi uočljiva povezanost s domaćim prostorom. Zbog toga je, kada se govori o
mogućim europskim uzorima, zanimljivo pitanje na koji način su oni dolazili u te krajeve. Postoje primjeri direktnog uvoza majstora, kao što je to slučaj s ugarskom dvorskom radionicom koja je radila u Čazmi i na Medvedgradu netom prije provale Tatara 1241.godine, no većina lokaliteta ipak je nastala kao djelo domaćih umjetnika. Iz dokumenata se često može uočiti kako su na prostor kontinentalne Hrvatske dolazili redovnici, a nerijetko i opati. Oni su bili svjesni svih suvremenih tendencija pa je vjerojatno njihov upliv bio poveznica domaćih umjetnika i europskih centara. Iako nema čvrstih dokaza za
potonju tvrdnju, dodatno ju učvršćuju veze kamene plastike i drugih medija kao što su primjerice drvena skulptura, manuskripti, metalni uporabni predmeti ili novci. Iako je primarna namjena tih medija bila nešto drugo, sličnost s pojedinim ostvarenjima pokazuje da su i oni nerijetko mogli poslužiti kao uzor domaćim majstorima.
Ključne riječi
figuralna skulptura; romanika; kontinentalna Hrvatska; Rudina; drvena skulptura; srednjovjekovni rukopisi
Hrčak ID:
151796
URI
Datum izdavanja:
18.12.2015.
Posjeta: 970 *