Pregledni rad

Suočavanje s prošlošću

Dijana Delaye ; Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Sažetak

Članak analizira proces suočavanja s prošlošću pokušavajaći odgovoriti na tri pitanja – što znači suočavanje s prošlošću, kako to učiniti i zašto. Nakon objašnjenja samog pojma, kao primjer zemlje koja je provela sveobuhvatan i uspješan proces suočavanja s prošlošću analizira se Njemačka. Pokušavajući odgovoriti na pitanje zašto se suočavamo s prošlošću, autorica intervjuira Vesnu Teršelič, voditeljicu Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Vesnu Alaburić, odvjetnicu, i Teresu Forcades, benediktinku koja se suočavanjem s prošlošću bavi u svojoj zemlji, Španjolskoj, koja se krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća odlučila za politiku zaborava. Iskustvo Njemačke i Španjolske pokazuje da je suočavanje s prošlošću neizostavan dio ozdravljenja svake države nakon sukoba, ali i to da je riječ o procesu koji se ne može ukalupiti, već da je za svaku zemlju potreban jedinstveni tailor-made koncept. Uspješnost procesa ovisi o tome dolazi li potreba za njim iznutra (od samog naroda), o tome koliko su instrumenti tranzicijske pravde prožeti kulturom naroda te o podršci nacionalnih političkih elita, crkve, medija, znanstvenog kruga i civilnog društva.

Ključne riječi

uočavanje s prošlošću; sudovi; komisije za istinu; grižnja savjesti; politička elita; sveučilišta; crkva; mediji; civilno društvo

Hrčak ID:

153069

URI

https://hrcak.srce.hr/153069

Datum izdavanja:

1.12.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.500 *